Sudan, Južni

Sudan, Južni, država u SI Africi; 619 745 km², 8 260 490 st. Gl. i najveći grad Juba; drugi po veličini Waw (Wau, 137 000 st). Ugl. nizina uz Bijeli Nil i pritoke. Na krajnjem J je gorje Imatong (najviši vrh Kinyeti 3186 m). Klima je tropska s malim god. amplitudama temperature. Vlažnost raste prema J; najkišovitije je razdoblje ljeto. Gl. rijeka Bijeli Nil. Tropska šuma i savana. Stanovništvo etnički mješovito: najbrojniji su Dinke, Nueri, Azadne i Šiluk. Pretežno kršćani i pripadnici tradicionalnih vjerovanja. Službeni jezik engleski, a govore se i drugi, ugl. šari-nilski jezici. Zdravstveni standard i gospodarstvo među najnižima u svijetu. Poljodjelstvo (pamuk, kikiriki, sirak); izvoz drva. Ležišta ruda željeza, mangana, bakra, kromita. Bogata naftna ležišta: nafta se prerađuje u Sudanu i izvozi preko sudanskih luka. Prometna mreža nerazvijena. Međ. zračna luka Juba. – Sred. 1950-ih započinje borba za polit. samostalnost (→ Sudan); 1972–83. autonomija, s njenim ukidanjem sukobi se obnavljaju. Vodeći u borbi za neovisnost postaje Sudanski narodni oslobodilački pokret (SPLM) i njegova Sudanska narodna oslobodilačka vojska (SPLA), pod vodstvom Johna Garanga. 2005. SPLM prihvaća mirovni sporazum koji je uključivao prijelazno razdoblje autonomije (br. poginulih i umrlih od posljedica višegodišnjega rata procjenjuje se na o. 2 mil.); angažirane su mirovne snage UN-a, ali je održana nestabilnost (pojačana pogibijom J. Garanga 2005). U siječnju 2011. održan je referendum kojim je poduprta neovisnost Južnog Sudana; proglašena je u srpnju 2011 (ostvareno je članstvo u UN-u). Polit. vodeći ostao je SPLM; od 2005. predvodi ga Salva Kiir Mayardit, 2011. postao je predsj. republike. 2012. povremeni sukobi sa Sudanskim snagama u pograničju.