Sudan

Sudan, država u SI Africi s izlazom na Crveno more; 1 886 068 km², 31 894 000 st. Nakon odcjepljenja Južnog Sudana treća po površini afr. država. Gl. i najveći grad Kartum (Al-Hartūm); ostali veći gradovi: Kartum North (Bahri), Omdurman, Port Sudan. Najvećim dijelom zahvaća dolinu Nila. Na Z afrički ravnjak, na JZ visočje Darfur (Marra, 3088 m), na S dio Libijske pustinje, u I dijelu Nubijska pustinja i ogranci Etiopskoga visočja. U obalnom dijelu gorje (Hamoyet, 2780 m). Klima stepska i pustinjska. Gl. rijeka Nil (Bijeli i Modri Nil sutiču se u Kartumu) s pritokom Atbara. Ogranci Etiopskoga visočja pokriveni tropskim šumama; Libijska pustinja bez vegetacije, Nubijska pustinja dijelom pod grmljem. Stanovnici su većinom Arapi, a na S žive i Nubijci; većinom su muslimani. Službeni jezik arapski. Sveuč. u Kartumu i Omdurmanu. Ratarstvo, stočarstvo. Šume daju velike količine arapske gume. Ind. prehr. proizvoda, tekstila, cementa, duhana, automobila (montaža); rafinerija nafte. Duljina unutrašnjih vodenih putova 4068 km. Gl. luke: Port Sudan, Suakin. Zračne luke: Kartum, Port Sudan. – Upadi egip. faraona u Nubiju (SI Sudan), započeti u 3. tisućljeću pr. Kr., završili u 15. st. pr. Kr. uspostavom egip. uprave. 751–656. pr. Kr. samostalna država Nubija (sa središtem u Napati) vladala je i Egiptom; vrhunac moći doseže u 1–3. st. S arap. provalama u 7. st. započela islamizacija Nubije; cijelo područje S. Arapi su osvojili tek u 18. st. Od tada postoje sultanati Darfur, Sennar i Kordofan. Nakon otvaranja Sueskoga kanala, Velika Britanija učvrstila se u Egiptu i proširila svoj utjecaj na S. Podignuvši ustanak (1881), mahdisti (→ mahdi) porazili su anglo-egip. snage i vladali Sudanom 1885–98, kad su ih potukli Britanci pod H. Kitchenerom. Od tada pa do 1953. S. je brit.-egip. kondominij; zatim dobiva autonomiju, a 1956. postaje neovisnom republikom (premijer je Ismail al-Azhari) i priključuje se Arap. ligi. Sred. 1950-ih na J području, pretežno animističkom i kršćanskom (i bogatom naftom), započinje pobuna protiv arap. premoći (→ Sudan, Južni). 1958–64. na vlasti je bio voj. režim generala Ibrahima Abbouda. Nakon drž. udara 1969. na vlasti je do 1985. bio Dž. M. al-Nimeiri. Mirovnim sporazumom 1972. postignuta je autonomija na J području; ukinuta je 1983. te su sukobi obnovljeni, a u cijeloj zemlji uvedeno je šerijatsko pravo. 1986–89. razdoblje je civilne vlade, a potom vlast preuzima general Omar Hasan Ahmad al-Bašir; 1993. postaje predsj. (1996, 2000. i 2010. pobjeđuje na izborima koje je opozicija bojkotirala). 1998–99. započinju etnički i vjerski sukobi na dijelovima Darfura. 1998. SAD zbog navodne terorističke prijetnje raketama uništava tvornicu lijekova i kemijskih proizvoda u Khartoumu. Mirovni sporazum s južnosudanskim pobunjenicima postignut je 2005, a s pobunjeničkim skupinama u pograničju s Eritrejom 2006. Poč. 2000-ih Baširov je režim pod međunar. pritiscima zbog povezanosti s pojedinim islamističkim organizacijama te zbog zločina počinjenih u Darfuru. 2011. sporazumno se odcjepljuje Južni Sudan. 2012. povremeni sukobi na granici s Južnim Sudanom.