Mongolija

Mongolija, država u sr. Aziji; 1 564 100 km², 2 641 000 st. Gl. grad Ulan Bator (Ulaanbaatar). Na S i Z planinski masivi (Mongolski Altaj, 4374 m; Hangaj, 4031 m), na J i I visoravni (1000–2000 m) pustinje Gobi. Klima izrazito kontinentalna. Rijeke: Selenga, Orhon, Hèrlèn. Slana jezera: Har, Uvs, Hövsgöl. Crnogorična šuma razvijena je samo na najvišim područjima S Mongolije; prevladava polupustinjska stepa. Stanovništvo: Mongoli 89%, Kazasi 5,9%, Rusi, Kinezi; jezik halha mongolski. Sveuč. i Akademija znanosti u Ulan Batoru. U gradovima živi 52% st. Gospodarstvo se temelji na stočarstvu (goveda, ovce, koze). Poljodjelstvo (pšenica, krumpir, zob, ječam). Ležišta ugljena, nafte, volframa. Ind. u razvoju (metalna, prehr., tekstilna; preradba kože). Gl. zračna luka Ulan Bator. – Nakon raspada mongolskih imperija, rascijepila se pol. 16. st. mongolska država na južnu državu (→ Mongolija, Unutrašnja), u sklopu Kine od 17. st., te na sjevernu državu, nazvanu Vanjska Mongolija (današnja Mongolija), koju je dinastija Mandžu osvojila i pripojila Kini 1691. Rušenjem monarhije u Kini (1911), Vanjska Mongolija proglasila se neovisnom monarhijom, ali je 1915. dobila samo autonoman status u okviru Kine. 1924. ukinuta je monarhija i proglašena Mongolska NR. 1929–38. ukinut je feudalizam, te uz pomoć sovj. snaga odbijena jap. agresija 1939–40. SSSR i Kina složili su se nakon II. svj. r. o neovisnosti M., a to je potvrđeno i sporazumom 1950. Yumjaggiyn Tsedenbal 1958. postaje prvi sekretar Mongolske narodne revolucionarne partije – MNRP (na tom je položaju bio do 1984). Savezništvo sa SSSR-om ugovoreno je 1966. Povremeni oružani incidenti na granici s Kinom bili su 1970-ih (odnosi poboljšani od sred. 1980-ih). Demokratizacija počinje 1989; na slobodnim izborima 1990-ih i poč. 2000-ih održana je polit. premoć MNRP-a; prvi demokr. izabran predsj. bio je Punsalmaagiyn Ochirbat (1990–97). Poslije izborne pobjede MNRP-a 2008. masovni su opozicijski prosvjedi. Tsahiagiyn Elbegdorj (iz Demokratske stranke) pobijedio je na predsjedničkim izborima 2009 (bio je premijer 1998. i 2004–06).