Mongolija, Unutrašnja

Mongolija, Unutrašnja (pinyin Nei Monggol), autonomna regija u S Kini; 1 177 500 km², 23,8 mil. st. Na SI je gorje Hingan, na JZ je dio pustinje Gobi i visoki ravnjaci. Klima kontinentalna. Rijeke (samo gornjim tokom) Huang, Sungari i Xar Moron; Argun je granična rijeka Rusije i Unutrašnje Mongolije. Uglavnom stepe i polupustinja. Stanovnici su Kinezi i Mongoli. Poljodjelstvo (žitarice, ind. bilje). Stočarstvo (ovce, goveda, konji). Ležišta ugljena, željezne rude. Ind. ratarskih strojeva; željezara i čeličana; kem., prehr., tekst. ind. Gl. grad Hohhot (Huhehot). – Zbog unutar. borbi u prvoj pol. 16. st. mongolska država u I dijelu sr. Azije raspala se na sjevernu državu, prozvanu Vanjska Mongolija (današnja Mongolija), te na južnu državu (današnja Unutrašnja Mongolija). Od 17. st. pod vlašću Kine. 1931–45. najvećim je dijelom pod jap. okupacijom. Narodno-revoluc. stranka (osn. 1925) borila se zajedno s KP Kine protiv jap. osvajača i Jiang Jieshijeva (Čang Kaj-šekova) režima. 1947. osnovana je autonomna regija U. M. koja je 1954–56. proširena nekim područjima provincija Kansu i Suiyüan.