Zagreb
traži dalje ...Zagreb, gl. grad Hrvatske; središte županija Grad Zagreb i Zagrebačke županije te sjedište Zagrebačke nadbiskupije; 691 724 st. Leži uz Savu, u podnožju Medvednice. Prometno čvorište nac. značenja. Najstariju jezgru čine zidine Gradeca (Grič; izgrađene u 13. st.) i Kaptola (15–16. st.). Kult.-pov. spomenici u Gradecu (današnji Gornji grad): toranj Lotrščak, Kamenita vrata, Popov toranj sa zvjezdarnicom, got. crkva sv. Marka (14–15. st.), barokna crkva sv. Katarine (17. st.), palače Zrinskih (17. st.) i Oršić--Raucha (18. st.); na Kaptolu: got. katedrala Uznesenja Blažene Djevice Marije (13–15. st.; obnovljena krajem 19. st.), Nadbiskupska palača (18. st.). Parkovi Zrinjevac, Tuškanac, Maksimir (sa zool. vrtom); rekreacijsko-šport. centri Jarun i Mladost. HAZU (1866), Sveuč. (1874) s brojnim fakultetima i akademijama, Matica hrvatska, galerije (Strossmayerova, Moderna i dr.), Gliptoteka, kazališta (HNK, Komedija, Gavella, Kerempuh i dr.), Filharmonija, Nacionalna i sveučilišna knjižnica i Knjižnica HAZU, Hrvatski državni arhiv, Leksikografski zavod Miroslav Krleža, muzeji (Arheološki, Povijesni, Etnografski, Tehnički, Prirodoslovni, Muzej za umjetnost i obrt, Muzej grada Zagreba, Muzej Mimara, Muzej suvremene umjetnosti, Muzej naivne umjetnosti), znanstveni instituti (Institut Ruđer Bošković, Geofizički zavod i dr.). Metalna, elektrotehnička, tekst., kem., farmaceutska, prehr. ind., proizvodnja papira, obuće, boja i lakova, grafička, građevin. ind. Međunar. zagrebački velesajam. Međunar. zračna luka Zagreb. –Nalazi iz prapovijesti. U rim. doba naselje u selu Šćitarjevu (Andautonia). Nalazi iz ranoga sr. vijeka (Kruge). U pov. izvorima Z. se spominje 1094. pri osnutku biskupije. Na području današnjega Z. razvijala su se dva grada: oko katedrale biskupski i kaptolski Z. (današnji Kaptol), a oko županske utvrde slobodni kralj. grad Gradec (današnji Gornji grad), koji je dobio povlastice nakon provale Tatara 1242 (Zlatna bula Bele IV.). Neprestani sukobi između Gradeca i Kaptola datiraju iz 13. st. Oba su grada stvarno spojena već u 16. st., iako je pravno ujedinjenje ostvareno tek carskim patentom 1850. Z. je već u 16. st. gl. središte kraljevstva, ali to postaje konačno tek u 18. st. U 17. st. postao važnim kult.-prosvj. središtem (isusovačka gimnazija, 1607; akademija, 1669). Stradao od požara (1645, 1674, 1706, 1731), kuge (1647, 1682) i potresa (1880). Za II. svj. rata glavni grad NDH, ali i jedno od najvažnijih središta hrv. antifaš. pokreta. Nakon rata gl. je grad Hrvatske kao republike u jugosl. federaciji, a od 1991. kao neovisne države; ostaje vodeće hrv. kulturno i gospodarstveno središte. Potkraj Domovinskoga rata (1995), srp. su snage s više raketnih projektila gađale grad. jezgru.
članak preuzet iz tiskanog izdanja 2012.
Zagreb. Hrvatski opći leksikon (2012), mrežno izdanje. Leksikografski zavod Miroslav Krleža, 2024. Pristupljeno 27.11.2024. <https://hol2.lzmk.hr/clanak/zagreb>.