Tajvan

Tajvan (Taiwan, prije Formoza), država na istoimenom otoku i nizu otočića između Istočnokineskoga i Južnokineskoga mora, Tajvanskim prolazom odvojen od Kine; 36 175 km², 23 120 000 st. Gl. grad Taipei; veći gradovi: Kaohsiung, Taichung, Tainan. Sastoji se od središnjega planinskog lanca Chungyang (Yü Shan, 3950 m) i nizine u Z primorju. Klima vlažna i topla. Riječna mreža gusta. Obale obrasle mangrovama, pristranci gorja tropskim šumama. Stanovništvo: Kinezi (98%), starosjedioci. Službeni jezik kineski. Poljodjelstvo (riža, šećerna trska, batate, tropsko voće i čaj); stočarstvo (svinje, goveda, koze); uzgoj dudova svilca, dobro razvijeno ribarstvo. Šume daju skupocjeno drvo (sandalovinu, kamforovac). Ležišta i eksploatacija ugljena, bakrene rude, zlata, soli, azbesta, nafte, prirodnoga plina, sumpora. Elektronička, elektrotehn., kem., strojna, automobilska, drvna, papirna, tekst., prehr. ind.; tvornice igračaka; metalurgija; brodogradnja; rezališta brodova. Turizam. Luke: Keelung, Kaohsiung. Međunar. zračne luke Taipei, Hualian, Kaohsiung. – Prvi kineski voj. pohodi na T. zabilježeni u 7. st.; od 13. st. drži se kin. teritorijem; 1624. zaposjeli ga Nizozemci i do 1641. protjerali španj. doseljenike; 1642. Kinezi protjerali Nizozemce; 1683. otok pokorila mandžurska dinastija; 1858. Kinezi su T. morali otvoriti strancima; Japanu pripadao od 1895. do 1945. kada je vraćen Kini. Od 1945. na Tajvan se prebacuju Jiang Jieshijeve nacionalističke snage i do 1949. stječu premoć; Jiang Jieshi bio je predsjednik 1950–75 (uspostavio vladavinu stranke Kuomintang; 1949. uveo izvanredno stanje 1987). Uz potporu SAD-a T. je težio međunar. priznanju (kao R Kina), ali tomu se protivila NR Kina, koja ga smatra svojim teritorijem (1950-ih NR Kina ograničeno napada pojedine tajvanske otoke); 1945–71. tajvanski režim bio je priznat kao kin. predstavnik u UN-u. Jiang Jingguo (Jiang Jieshijev sin) bio je premijer od 1972. i predsjednik 1978–88. Demokratizacija je započela u 1980-ima; vladavina Kuomintanga bila je prekinuta 2000–08, kad je predsj. bio Chen Shui-bian (iz oporbene Demokratske progresivne stranke). Od 2008. predsj. je Ma Ying-jeou (Kuomintang); reizabran 2012. Polit. odnosi s NR Kinom ostali su zategnuti i poč. 2000-ih.