Salvador

Salvador, država u Srednjoj Americi na Tihom oceanu; 21 041 km², 6 134 000 st. Gl. grad San Salvador. Veći gradovi: Santa Ana, San Miguel. Uz obalu ravnica, u unutrašnjosti ravnjaci obrubljeni na S i J vulkanskim gorjem. Klima u nizini tropska, na visočju umjerena. Rijeke Lempa, San Miguel, jezero Ilopango. Obalna ravnica i niži planinski dijelovi pod tropskom, viši pod miješanom šumom i crnogoricom; na ravnjacima savana. Stanovništvo: mestici (88%), Indijanci, bijelci. Službeni jezik španjolski. Sveučilište u San Salvadoru. Zemljoradnja (žitarice, tropsko voće, kava, šećerna trska, pamuk, duhan), stočarstvo (goveda, svinje, konji). Šume daju skupocjeno drvo (cedar, mahagonij, ružino drvo) i peruanski balzam. Ležišta i eksploatacija zlata i srebra. Metalurgija, prehr. (šećerane, pivovare), tekst., duhanska, kožarska, cementna i kem. ind.; rafinerije nafte. Luke: La Unión, La Libertad, Acajutla. Međunar. zračne luke Ilopango i Cuscatlán. – Španjolci su ga zaposjeli u 16. st. i priključili Generalnom kapetanatu Gvatemali. Nakon proglašenja neovisnosti 1821. potpao je pod Meksiko (1822); 1823–39. član je Srednjoameričke unije, zatim ponovo neovisan. Prevlast desničarskih režima koje je podupirao SAD trajala je do kraja 1980-ih; 1969. kratkotrajni je sukob s Hondurasom (Nogometni rat; sred. 1960-ih u Hondurasu je oko 600 000 salvadorskih izbjeglica i ilegalnih iseljenika). Od 1980. snažnija je ljevičarska gerila Fronta za nac. oslobođenje »Farabundo Martí« (FMNL); u građ. ratu 1980–92. poginulih je o. 75 000 (pretežno civila ubijenih od paravojnih režimskih snaga). Od 1989. predsjednici su birani iz konzervativnoga Republikanskoga nacionalnog saveza (ARENA), koji je uz FMLN (od 1992) vodeća polit. stranka. Od 2009. predsj. je Carlos Mauricio Funes (FMLN).