Rim
traži dalje ...Rim (tal. Roma), gl. grad Italije; 2 546 804 st. (metropolitansko područje 4 013 057 st.) Leži na rijeci Tiberu u ravnici Campagna Romana; nastao je na 7 brežuljaka kao naselje akropolskoga tipa. Uz Rimsko sveučilište (La Sapienza, osn. 1303) poznati su još Gregoriana i Angelicum. Akademije (Accademia Nazionale dei Lincei, Accademia degli Arcadi, Accademia di Santa Cecilia), knjižnice (Biblioteca Nazionale Centrale, Biblioteca Angelica, Biblioteca Apostolica Vaticana) i muzeji (Museo Nazionale Romano, Museo di Roma, Musei Vaticani). Sačuvani spomenici iz ant. doba: Forum Romanum, Pantheon, Kolosej, Anđeoska tvrđava, Karakaline i Dioklecijanove terme, hramovi, slavoluci, katakombe. Mnogobrojni spomenici iz renesanse i baroka. Pov. jezgra grada pod zaštitom UNESCO-a (1980). Industrija: metalna (proizvodnja strojeva, automobila, zrakoplova), kem. (boje i lakovi, farmaceutski pripravci), prehr., grafička i filmska. Međunar. zračna luka (Fiumicino). R. je nastao stapanjem lat. i sabinskih naselja na nekima od njihovih brežuljaka; daljnjemu razvoju grada znatno su pridonijeli Etrurci (7–6. st. pr. Kr.). S vremenom je postao središtem golemoga Rim. Carstva; iz toga su se doba sačuvali mnogi kult. spomenici. Izborom Carigrada za carsku prijestolnicu (330) počinje dekadencija Rima, a najezde barbara (5–6. st.) uništile su mnoge spomenike i depopulirale grad, koji ostaje središtem kršćanstva. Obnavlja se od 12. st., os. u renesansi, ali tek od 1870, kad postaje prijestolnicom ujedinjene Italije, R. se naglo razvija i demografski i gospodarstveno.
članak preuzet iz tiskanog izdanja 2012.
Rim. Hrvatski opći leksikon (2012), mrežno izdanje. Leksikografski zavod Miroslav Krleža, 2025. Pristupljeno 21.4.2025. <https://hol2.lzmk.hr/clanak/rim>.