Pruska

Pruska (njem. Preussen), njem. pov. pokrajina (1618–1947), nazvana po baltičkim Prusima. Od 1226. držao ju je Njemački viteški red, koji je u ratu s Poljacima 1454–66. izgubio Pomorje oko Gdańska (Zapadna Pruska), dok je u Istočnoj P. (od 1525. vojvodstvo) morao priznati vrhovnu vlast Poljske (1466–1657). 1618. knezovi izbornici Brandenburga iz dinastije Hohenzollern postali su vladarima, odn. vojvodama Istočne P., te su s njome ujedinili Brandenburg. Izborni knez Fridrik III. (1688–1713) proglasio se kraljem P. 1701, pod imenom Fridrik I. Prusku je ekonomski i vojno ojačao Fridrik II. Veliki (1740–86), koji je 1742. preoteo od Austrije Šlesku, a nakon prve diobe Poljske 1772. i Pomorje oko Gdańska (Zapadna P.). Poražena u ratu s Napoleonom (1806–07), P. je izgubila znatan dio teritorija. U novom je usponu nakon Napoleonova pada, pa u okviru Njemačkoga saveza (1815–66) vodi borbu za premoć s Austrijom, koju je porazila u ratu 1866. Na vrhuncu je moći nakon pobjede u Francusko--pruskom ratu (1870–71), kad pruski kralj Vilim I. postaje carem Njemačkoga Carstva (Drugi Reich), a Otto von Bismarck njegovim prvim kancelarom. Pruski militarizam bio je jedan od uzroka I. svj. r. Na Potsdamskoj konferenciji 1945, P. je podijeljena, pa su zemlje I od crte Odra–Nysa i JZ od Istočne P. pripale Poljskoj; SI dio Istočne P. (Königsberg s okolicom; rus. Kalinjingrad) priključen je SSSR-u (danas u okviru Rusije), a gl. dio pruskih zemalja uključen je u sov. okupacijsku zonu, odn. (1949–90) DR Njemačku.