Pariz

Pariz (franc. Paris), gl. grad Francuske, kult., polit. i ekon. središte na obalama Seine u Pariškoj zavali; 2 147 857 st. (metropolitansko područje 9 644 507 st.). Najstarija jezgra (ant. Lutetia) na otoku usred Seine (Île de la Cité) s katedralom Notre-Dame. P. je stjecište međunar. putova s 9 gl. želj. pruga te zrakoplovnim linijama (zračne luke Orly, Roissy-en--France i Le Bourget). Na J obali Seine nalaze se: Latinska četvrt sa sveučilištem Sorbonneom, umj. četvrt Montparnasse, Panthéon, Luksemburški park, Dôme des Invalides, Champs de Mars s Eiffelovim tornjem. Ističu se trgovi Place de la Concorde, Place de l’Étoile sa Slavolukom pobjede i Grobom neznanoga junaka, Place Vendôme i dr., parkovi i šetališta (Tuileries, Luxembourg, Champ de Mars, Bois de Boulogne, Champs-Élysées). Obale Seine pod zaštitom UNESCO-a (1991). Uz Sorbonneu ima mnogo visokih škola, akademija i istraživačkih instituta, knjižnica Bibliothèque nationale, više muzeja i kazališta, opera. Razvijene su gotovo sve grane ind., pa je P. ind. i financ. središte Francuske. – Naselje keltskoga naroda (plemena) Parisii; u 1. st. pr. Kr. rim. Lutetia (Lutetia Parisiorum); od 5. st. pod Francima; prijestolnica Francuske za Merovinga (6. st.), ponovo od 10. st. (dinastija Kapetovića). Od 12. st. P. je već istaknuto kult. središte Z Europe. Pod upravom Engleza od 1420, a 1436. opet u vlasti franc. kralja Karla VII. 1572. poprište pokolja hugenota (→ Bartolomejska noć). U P. je 1789. izbila Franc. revolucija, a također je bio središte revolucija 1830, 1848. i 1871 (→ Pariška komuna). 1940–44. pod njem. okupacijom, ali i jedno od središta pokreta otpora. Oslobođen 25. 8. 1944.