Padova

Pdova, upravno središte istoimene pokrajine u S Italiji Z od Venecije; 210 985 st. Sveuč. (osn. 1222), velik broj srednjovj. crkava (Sant’Antonio iz 13–14. st. i dr.) i palača; sveuč. knjižnica (osn. 1629), grad. muzej s galerijom slika. Najstariji botanički vrt u Europi (osn. 1545) pod zaštitom UNESCO-a (1997). Turizam. Predrim. naselje, rim. Patavium. Slobodan grad u 12. st.; u vlasti obitelji Carrara 1318–1405, potom mlet. (do 1797), austr. (1797–1805. i 1813–66), franc. (1805–13) i tal. od 1866. U bombardiranju za II. svj. rata stradao velik dio bogatoga kulturnog naslijeđa grada.