Mozambik

Mozambik, država u JI Africi, uz Indijski ocean; 799 380 km², 22 383 000 st. Gl. grad Maputo. Sastoji se od močvarne primorske ravnice, visokih unutrašnjih ravnjaka i izdvojenih gorskih masiva (Binga, 2438 m). Klima na S ekvatorska, na J tropska. Najveće rijeke Zambezi i Limpopo. Mozambiku pripada dio jezera Nyasa i Cahora Bassa. U biljnom pokrovu prevladava savana, na S je stepa, uz rijeke galerijske šume, na obali šume mangrova. Stanovništvo: Bantu-crnci (98%; Makua 26%). Gospodarstvo se zasniva na poljodjelstvu (šećerna trska, pamuk, žitarice, kikiriki, sisal, manioka, duhan, agrumi, kokosova palma). Šume obiluju dragocjenim drvom (mahagonij, ebanovina). Stočarstvo (goveda, ovce, koze, svinje). Rudarstvo: znatna rudna ležišta (željezna ruda, boksit, uranijev smolinac) iskorištavaju se u maloj mjeri. Gl. luke: Maputo, Beira (izlazne luke i za Zimbabve), Matola, Nacala, Pemba, Quelimane, Inhambane. Zračne luke: Maputo, Beira, Nampula i Quelimane. – U 5–15. st. na području M. postojale su države starosjedilačkih naroda Bantu. Najznačajniju državu Monomotapu (na tlu M. i Zimbabvea) osvojili su Portugalci u 16. st. Istodobno su protjerani i Arapi iz S primorja. M. je otad bio područje unosne trgovine robovima za Ameriku, koja se održala sve do kraja 19. st. 1951. proglašen je port. prekomorskom pokrajinom. Od 1964. Fronta za oslobođenje Mozambika (FRELIMO) vodi oružanu borbu, koja je, nakon pada fašist. režima u Portugalu 1975, dovela do drž. neovisnosti. Prvi predsj. bio je S. M. Machel (uspostavlja jednopartijsku socijalist. vladavinu); na vlasti je do smrti 1986. kad ga je zamijenio Joaquim Chissanó. Protiv vlasti se borio Nac. pokret otpora Mozambika (MNR ili RENAMO); mirovni sporazum postignut je 1992 (procjenjuje se da je više od milijun ljudi poginulo i umrlo od posljedica sukoba 1975–92). Poč. 1990-ih dolazi do demokratizacije; na prvim slobodnim izborima 1994. pobijedio je dotadašnji predsj. J. Chissanó (reizabran 1999). FRELIMO je na izborima zadržao polit. premoć, uz česte oporbene prosvjede MNR-a. Od poč. 2005. predsj. je Armando Guebuza (FRELIMO); reizabran je 2009.