Liberija

Liberija, država na obali Z Afrike; 99 065 km², 3 476 608 st. Gl. grad Monrovia. Obalni dio močvarna nizina; u zaleđu ravnjaci i planine. Klima tropska. Rijeke Mano, Cavalla, St. Paul. Stanovnici: Kpelle (19%), Bassa (14%), Grebo (9%), Gio, Kru, Mano i dr. Sveuč. u Monroviji. Službeni jezik engleski. Zemljoradnja (riža, kukuruz, batate, manioka, agrumi, kikiriki, kakaovac, kava, kokosova palma; plantaže kaučukovca). Stočarstvo (svinje, koze, ovce). Šume daju kvalitetno drvo. Ležišta hematita, magnetita, boksita, dijamanata. Luke: Monrovia, Buchanan, Greenville i Harper. Trg. mornarica najveća na svijetu (pretežito strani brodovlasnici). Međunar. zračna luka Robertsfield. – Obale Liberije otkrili su Portugalci u 15. st.; 1821. Američko društvo za naseljavanje oslobođenih crnaca robova osnovalo je svoje prvo naselje oko rta Mesurado. Taj je teritorij 1824. prozvan Liberija, a 1847. postao je neovisnom republikom. Nova je država preuzela od SAD-a ustav, jezik i religiju, a vladajući sloj počeo je provoditi diskriminacijsku politiku prema domorodačkom stanovništvu. Od 1944. predsj. je republike William V. S. Tubman; od 1971. William R. Tolbert, ubijen 1980. u voj. udaru narednika Samuela Doea, koji se proglasio predsj. republike. U građ. ratu 1990. uz pomoć multinacionalnih snaga Z Afrike srušen je režim S. Doea, a on ubijen. Sukobi su nastavljeni do 1997 (procjenjuje se da je u njima bilo o. 200 000 poginulih i umrlih od posljedica rata, a o. 1 mil. raseljenih). Pobunjenički vođa Charles G. Taylor bio je na vlasti 1997–2003; odstupio pod pritiskom SAD-a i UN-a, koji su ga optuživali za poticanje pobune u Sijera Leoneu radi ilegalne trgovine dijamantima (od 2006. u zatvoru). Nakon razdoblja prijelazne vlasti (2003–05) i izbora, od 2006. predsjednica je E. J. Sirleaf (reizabrana 2011).