Kreta

Kreta (grč. Kríti), grč. otok u I dijelu Sredozemnoga mora; 8336 km², 578 251 st. Građen od vapnenca s krškim oblicima; planinski masivi Levká, Ídhi (2456 m) i Dhíkti. Klima sredozemna. Poljodjelstvo (masline, agrumi, vinova loza, bademi i dr.). Ind. prehr. proizvoda. Turizam. Gradovi: Iraklion, Khania, Réthymnon. Naseljena od neolitika, u 3. tisućljeću pr. Kr. središte minojske kulture. Vrhunac razvoja K. je dostignula za Minojskoga kraljevstva, koje propada o. 1400. pr. Kr. Od 67. pr. Kr. Kretom vladaju Rimljani, zatim Bizant (od 395), Arapi (od 9. st.), Venecija (od 1204) i Turci (od 1718). Nakon ustanka 1897. dobila autonomiju. 1912. anektirala je Grčka, kojoj je pripala 1913. U II. svj. r. (1941) Nijemci su izvršili desant na Kretu i prisilili na evakuaciju udružene brit.-grč. trupe. Oslobođena 1945.