Kolumbija

Kolumbija, država u SZ dijelu Južne Amerike; 1 141 748 km², 45 012 000 st. Gl. grad Bogotá; veći gradovi: Medellín, Cali, Barranquilla. Z dio planinski, I nizinski. Razlikuju se tri klimatska i vegetacijska pojasa (tierra caliente, templada, fría). Gl. rijeka Magdalena. Stanovnici: mestici (47%), mulati (23%), bijelci (20%), crnci (6%), Indijanci. Oko 90% grad. stanovništvo. Najstarije sveuč. u Bogoti (osn. 1580). Poljodjelstvo (kava, šećerna trska, riža, pamuk, duhan, kaučukovac, pšenica, kukuruz, banane), stočarstvo (goveda, svinje, ovce). Iz šume se iskorištava građevno drvo, štavilo za kožu, kaučuk, balzam tolú. Ležišta zlata, srebra, platine, smaragda, soli, ugljena, sumpora, ruda željeza, nafte. Metalurgija; kem. ind., rafinerije ruda uranija; tekst., prehr., farmaceutska ind., tvornice cementa, keramike, papira; rafinerije nafte (naftovodi). Gl. luke Buenaventura, Barranquilla, Santa Marta, Cartagena. Međunar. zračna luka Eldorado (Bogotá). Isprva naseljena indijanskim narodom Čibča. Obale Kolumbije otkrili su 1499. A. Vespucci i A. de Ojeda. Španj. konkistador G. Jiménez de Quesada osvojio je 1536–39. zemlju i nazvao je Novom Granadom (Nueva Granada). Indijanci, istrijebljeni teškim radom u rudnicima, zamijenjeni su afr. robovima. U 18. st. tzv. španj. potkraljevstvo Nova Granada obuhvaćalo je: K., Panamu, Ekvador i Venezuelu. Ustankom u Bogoti započele su borbe za oslobođenje Kolumbije (1810–26). Osloboditelj Bogote S. Bolívar izabran je 1819. za predsj. federativne republike Velike Kolumbije. Raspadom te države 1830, kao tzv. Nova Granada ostale su zajedno samo K. i Panama. Od 1858. K. je konfederativna (Nova Granada, od 1863. Sjedinjene Države Kolumbije), od 1886. unitarna država (Republika K.), a 1903. odcijepila se Panama. U ratu s Peruom 1932–34. Od 1940-ih polit. je nestabilna; 1953–57. na vlasti je bila voj. hunta (u sukobima i nemirima 1950-ih poginulih je o. 200 000). 1960-ih i 1970-ih nastalo više ljevičarskih voj.-polit. organizacija; stabilnost narušavana jačanjem organiziranoga kriminala (tzv. narkokarteli). Predsj. Belisario Betancur (na vlasti 1982–86) ponudio je amnestiju pripadnicima gerilskih skupina. Nestabilnost je održana i poč. 2000-ih (SAD pomaže vladine snage u borbi protiv gerile i narkokartela); pobunjenički pokret Revolucionarne oružane snage Kolumbije (FARC) nadzire o. 40% drž. teritorija. 1998–2002. predsj. je bio Andrés Pastrana Arango (pregovarao je 1998. s vodstvom FARC-a); od 2002. predsj. je Álvaro Uribe (reizabran 2006). Odnosi s Ekvadorom bili su pogoršani 2008. zbog protugerilskih operacija kolumbijske vojske u pograničju. 2010. za predsj. je izabran Juan Manuel Santos (2006–09. min. obrane).