Kanada

Kanada, država u S dijelu Sjeverne Amerike; površinom (9 984 670 km²) druga na svijetu, 33 311 000 st. (3,2 na km²). Gl. grad Ottawa, najveći Toronto; veliki gradovi: Montréal, Québec, Vancouver, Edmonton, Calgary, Hamilton, Winnipeg. Između planinskoga područja na Z (Rocky Mountains, gorje Mackenzie, Selkirk, Obalne planine) i pobrđa Kanadskoga štita na SI i I pružaju se prostrane prerijske ravnice i mnogobrojne jezerske zavale. Oko 2/3 Kanade okruženo je morem; fjordovi na Z, veliki zaljevi (Hudsonov, St. Lawrence) i otočja (Američko-arktički arhipelag, Newfoundland) na S i I. Klima pretežito kontinentalna s dugim i hladnim zimama; krajnji S ima subarktičku i arktičku klimu. Klimatski je najpovoljniji J dio pacifičkoga primorja, kraj uz Velika jezera i dolina St. Lawrencea. Glacijalna jezera (Velika jezera, Winnipeg, Winnipegosis, Reindeer, Athabasca, Great Slave, Great Bear) i mnogobrojne rijeke (najduža Mackenzie, najvažnija St. Lawrence). Šume (pretežito crnogorične) pokrivaju 54% ukupne površine. Na krajnjem S tundra; na ravnjacima travnate stepe. Stanovnici su uglavnom brit. (59,2%) i franc. (23,3%) podrijetla. Oko 90% stanovništva živi u 300 km širokom graničnom pojasu prema SAD-u (naročito u JI dijelu). Službeni jezici: engleski i francuski. U svjetskoj privredi K. zauzima jedno od prvih mjesta u agrarnoj, rudarskoj i ind. proizvodnji. Obradivo zemljište obuhvaća 4,6% ukupne površine; najznačajniji je uzgoj žitarica, naročito pšenice (u izvozu druga u svijetu, iza SAD-a). Voćarstvo, stočarstvo (goveda, svinje, perad), uzgoj krznaša. Morsko i slatkovodno ribarstvo. Ležišta ruda nikla, cinka, urana, željeza, bakra, srebra, olova, zlata, platine (među najvećima na svijetu). Energetsku bazu tvori nafta (više od 85 mil. t godišnje), elektroenergija, prirodni plin i ugljen. Stalnim razvojem ističe se industrija; jaka crna, obojena i elektrometalurgija (aluminij). Proizvodnja nemetala (azbest). Vrlo su razvijene i drvna ind. (K. je najveći proizvođač novinskoga papira), automobila, lokomotiva, vagona i zrakoplova; brodogradilišta, tekst. (pamučna roba, sintetska vlakna), petrokem. i kem. (umjetna gnojiva), prehr. i građevinska ind. U industriji je pokrajina Ontario na prvome mjestu. Mreža važnih unutrašnjih vodenih putova: Velika jezera, St. Lawrence Seaway, plovne rijeke. Gl. lučka središta: Vancouver, Sept-Îles/Pointe-Noire, Montréal, Halifax, Québec, Lakehead. Vrlo živ zrakoplovni promet (o. 60 zračnih luka i o. 1000 većih uzletišta). Starosjedioci su Indijanci, a na S Eskimi. – Već o. 1000. Vikinzi su dosegli kanadske I obale. 1534–36. zaposjeo je franc. pomorac J. Cartier područje oko St. Lawrencea (tzv. Nova Francuska). S. de Champlain prodire 1603–35. u unutrašnjost i kolonizira zemlju (Newfoundland, Akadija [Nova Scotia], Québec). Glavnu privr. granu zemlje, trgovinu krznom, ugrožavali su niz. kolonisti iz New Amsterdama (poslije New York) 1612–64, kao i Englezi koji su zaposjeli područje oko Hudsonova zaljeva na sjeveru (1668–69). Utrechtskim mirom (1713) Francuska je izgubila Newfoundland, Novu Scotiju te prava na Hudsonov zaljev, a Pariškim mirom 1763, nakon Sedmogodišnjega rata, i preostala područja Kanade. Od 1791. K. je podijeljena na Donju Kanadu (Québec), uglavnom franc. područje, te Gornju K. (Ontario), naseljenu engl. rojalistima iz SAD-a (1783–84). 1867. proglašena je federalna unija Kanade (Kanada, Nova Scotia i New Brunswick), sa statusom dominiona, u koju je do 1878. uključen cijeli brit. teritorij Sjeverne Amerike (osim Newfoundlanda). U drugoj pol. 19. st. formiraju se polit. stranke: konzervativna (1854) i liberalna (1873). Privr. prosperitet u prvim desetljećima 20. st. izazvao je veliko useljavanje. U I. i II. svj. r. K. je bila brit. saveznica. Nakon I. svj. r. stječe neovisnost (potpisnica mirovnoga ugovora u Versaillesu, članica Lige naroda), koja joj je formalno priznata 1931. Westminsterskim statutom (postaje članica Commonwealtha). 1949. priključen joj je Newfoundland. Među osnivačima je NATO-a (1949). Polit. vodeće postaju Liberalna stranka i Progresivna konzervativna stranka. 1960-ih i poč. 1970-ih separatističke skupine u pokrajini Québec povremeno izvode bombaške napade. Premijer P. E. Trudeau (na vlasti 1968–79. i 1980–84) nastojao je smanjiti ekon. utjecaj SAD-a. U doba premijera Martina B. Mulroneya (1984–93) sa SAD-om je 1989. postignut sporazum o slobodnoj trgovini, a 1992. zaključen je Sjevernoamerički sporazum o slobodnoj trgovini (NAFTA). Potkraj 1995. Québecu je priznata društv. zasebnost na osnovi franc. jezika i kulture, a nizom zakona iz 2000. otežano mu je odcjepljenje. 1993–2003. premijer je bio Joseph Jacques Jean Chrétien. Polit. stabilnost održana je i poč. 2000-ih; od 2006. premijer je Stephen Harper (reizabran 2008. i 2011).