Irak

Irak, država u JZ Aziji; 434 128 km², 32 105 000 st. Gl. grad Bagdad (Baghdad). Sastoji se od Gornje Mezopotamije (između gornjega i sr. Eufrata i Tigrisa), Donje Mezopotamije (na donjem toku Eufrata i Tigrisa i delti) te Asirije (planinski kraj I od Tigrisa). Klima suptropska s malim količinama padalina; unutrašnjost ima zimi karakteristike kontinentalne klime. Gl. rijeke Eufrat i Tigris spajaju se u ŠaṭṭalἉrab 135 km uzvodno od njegova ušća u Perzijski zaljev. Biljni pokrov pustinjskoga i polupustinjskoga karaktera; u J dijelu gajevi palma. Stanovnici: Arapi (77%), Kurdi (19%). Najnaseljeniji krajevi uz rijeke i oko Bagdada. Poljodjelstvo (pšenica, ječam, riža, kukuruz, duhan, mak, pamuk, sezam, šećerna repa, masline i datulje). Stočarstvo (ovce, koze, goveda, deve, bivoli, konji). Bogata nalazišta nafte. Naftovodi do Turske (Dörtyol), izraelske luke Haife (iz polit. razloga prekinut), u Tripoli (Libanon), Baniyas (Sirija) i u luke AlFaw (Fao) te Khor alAmaya. Rafinerije nafte. Gl. luke Basra (Maakil), Fao. Međunar. zračne luke Bagdad i Basra. – Irak, koji se prostorno uglavnom poklapa s Mezopotamijom, domovina je šumerske civilizacije (4. tisućljeće pr. Kr.), Babilona, Asirije i Kaldeje. Prostor su osvojili Perzijanci (6. st. pr. Kr.), Aleksandar III. Veliki (322. pr. Kr.), Seleukidi (312. pr. Kr.); nakon borbi između Parta, Rimljana i Sasanida zavladali su Arapi (634–639). Kao sjedište kalifata, za Abasida (od 8. st.), Bagdad je znamenit kao znanstvenokult. središte sve do mongolskoga upada 1258. U 16. st. I. dolazi pod vlast Osmanlija te je dio Osmanskoga Carstva do 1918. Za I. svj. r. zaposjele su ga brit. postrojbe, te je od 1920. brit. mandatno područje s Faisalom I. kao kraljem. Neovisan od 1932. I. su 1941. nakon pokušaja pronacističkoga drž. udara ponovno zaposjele brit. trupe. 1945. pristupio je Arapskoj ligi, 1948–49. sudjeluje u ratu protiv Izraela; pristupio je Bagdadskom paktu (1955–59). U drž. udaru pod vodstvom Abdela Kerima Kassema 1958. srušena je monarhija, ubijen je Faisal II. i proglašena je republika. A. K. Kassem ubijen je u drž. udaru 1963, a vlast je preuzeo pukovnik Abdul Salam Aref, koji je 1966. stradao u zrakoplovnoj nesreći. Na vlast dolazi njegov brat Abdul Rahman, koji je srušen u drž. udaru 1968. te predsj. postaje Ahmed Hasan Bakr; vladajuća postaje Stranka arap. socijalist. preporoda (BAAS; na vlasti do 2003). Višegodišnji oružani sukob središnje vlade s Kurdima prestaje nakon zaključenja sporazuma 1970. Neuspjeh u njegovoj provedbi iskoristio je general S. Husein, koji postupno osvaja vlast i 1979. proglašava se predsjednikom. 1980. otpočinje rat s Iranom, nakon primirja 1988. obračunava se s Kurdima, a 1990. okupira Kuvajt, koji je bio prisiljen napustiti nakon međunar. voj. intervencije (1991) pod vodstvom SADa. 1990ih i poč. 2000ih I. je povremeno bio izložen zrakoplovnim i raketnim napadima SADa i Velike Britanije (uspostavljaju zone zabrane leta za iračko zrakoplovstvo radi potpore pobuni iračkih Kurda i šijita). SAD je optuživao Huseinov režim za posjedovanje oružja za masovno uništavanje i za podupiranje međunar. terorizma. Bez odobrenja Vijeća sigurnosti UNa, SAD i Velika Britanija su 2003. napali Irak, srušili S. Huseina i uspostavili prijelaznu vlast, pri čemu su suočeni s otporom više iračkih naoružanih skupina. Na sjeveru Iraka uspostavljena je kurdska autonomija. Sukobi i nestabilnost nastavljeni su i nakon izbora te uspostavljanja nove iračke vlasti (2004–05); brojni su bombaški atentati s masovnim žrtvama. Br. poginulih Iračana 2003–09. procjenjuje se na više od 150 000, ugl. civila (pojedine procjene navode 500 000 i više poginulih). Od 2009. predsj. je Džalal Talabani (vođa Patriotskog saveza Kurdistana); od 2010. premijer je Iyad Allawi (predvodi koalicijski Irački nacionalni pokret). 2010. SAD povlači veći dio vojnika (o. 56 000 ih ostaje u neborbenim operacijama). 2003–11. poginulo je o. 4500 am. vojnika i o. 100 000 iračkih civila.