Honduras

Honduras, država u Srednjoj Americi; 112 492 km², 7 319 000 st. Z dio gorovit (više od 2000 m), I dio primorska nizina. Klima na visočju ugodna i svježa, u obalnoj nizini vruća i vlažna. Veće rijeke: Ulúa, Aguán, Patuca. Stanovnici: mješanci, Indijanci, kreoli i crnci. Gl. grad Tegucigalpa. Plantaže banana, kave, duhana, pamuka, riže, šećerne trske, kukuruza. Ulov riba i rakova. Rudna ležišta (bakar, željezo, olovo, cink, antimon) slabo se iskorištavaju. Gl. zračne luke: Tegucigalpa i San Pedro Sula. – Do 7. st. naseljen narodom Maya, zatim Azteka. Otkrio ga K. Kolumbo 1502, a osvojili Španjolci 1524–39. Na JI Yucatanu brit. naseljenici 1638–1798. osnovali Britanski Honduras. 1822–23. H. je pod Meksikom, do 1839. u sastavu Federacije Srednjoameričkih Država, neovisna repub­lika od 1838. Na vlasti su se smjenjivali liberali, konzervativci i vojne hunte. 1905–29. više su puta vojno intervenirale SAD. General Tiburcio Carías Andino diktatorski je vladao 1933–49. Spor oko granice i salvadorskih ilegalnih useljenika vodio je 1969. u rat sa Salvadorom (Nogometni rat). Nakon više drž. udara (1956, 1963, 1972, 1975, 1978) i voj. režima, 1982. obnovljena je civilna vlast (desničarski voj. vrh ostao je polit. utjecajan). 1980ih uz pomoć SADa H. je pomagao nikaragvanske kontrarevolucionare. U 1990im povremene su napetosti u odnosima s Nikaragvom i Salvadorom zbog sporne morske granice. Od 2006. predsj. je bio José Manuel Zelaya Rosales; svrgnut je u drž. udaru 2009. uslijedila je polit. kriza te predsjednički izbori na kojima je pobijedio Porfirio Lobo Sosa (predsj. od poč. 2010).