Cipar

Cipar, treći otok po veličini u Sredozemnom moru; podijeljen na grč. (2/3) i tur. dio (1/3); 9 251 km², 758 000 st. Gl. grad Nicosia (tur. Lefkoşa). Brdovit otok s dvama paralelnim planinskim lancima i dolinom Mesaoria između njih. Najviši vrh Ólymbos (1951 m). Klima sredozemna. Viši dijelovi pod pašnjacima, niži pod makijom. Stanovnici su Grci (77%), Turci (18%), Armenci i Libanonci. Poljodjelstvo (pšenica, ječam, povrće, agrumi, vinova loza, maslina); stočarstvo (ovce, koze, goveda), ribarstvo i spužvarstvo. Rudnici pirita, kromita, sadre i bentonita. Ind. tekstila, cementa, žeste i svile. Turizam. Gl. luke: Famagusta, Larnaka i Limassol. Međunar. zračna luka Nicosia. – U egip. vlasti u sredini 2. tisućljeća pr. Kr.; tijekom 15. st. pr. Kr. te 9. i 8. st. pr. Kr. ima tješnje veze s Grčkom; o. 7. st. pr. Kr. na C. ima grč. i feničkih gradova; od 525. pr. Kr. pod vlašću Perzije; od 333. pr. Kr. Aleksandra Velikoga i Ptolemejevića, od 58. pr. Kr. Rima i od 4. st. Bizanta. Osvojili ga 1571. Osmanlije; 1878. dolazi pod brit. upravu (1914. anektiran; 1925. kolonija). Od 1950. ciparski arhiepiskop Makarios III. vodio je pokret za mirno ujedinjenje s Grčkom, čemu se protivila tur. zajednica sklona podjeli otoka. Nakon povremenih međuetničkih sukoba, u pregovorima ciparskih Grka i Turaka te Velike Britanije, dogovorena je podjela vlasti; 1959. za predsj. je izabran Makarios III., a 1960. proglašena je neovisnost (Velika je Britanija zadržala voj. baze). 1960ih traju etničke napetosti i polit. krize. 1974. drž. je udar progrčkih časnika, a zatim i voj. intervencija Turske, koja je geopolitički podijelila C.; na SI dijelu otoka 1975. nastaje tzv. Turska Federalna Republika Cipar, koja je 1983. proglasila neovisnost kao Turska Republika Sjeverni Cipar (međunar. nepriznata). Slijedili su neuspjeli pregovori o ujedinjenju; (grč.) predsjednici Cipra najdulje su bili Spýros Kypriánou (1977–88) i Glaúkos Klerídēs (1974, 1993–2003), a od polit. vođa tur. zajednice ističe se Rauf Denktaş (1975–2005. na vlasti je u tur. dijelu Cipra). Poč. 2000ih nastavljene su međunar. inicijative za ujedinjenjem Cipra, koji je (grčki dio) 2004. primljen u Europsku uniju.