Bolivija

Bolivija, država u unutrašnjosti Južne Amerike; 1 098 581 km², 9 182 000 st. Gl. grad Sucre, sjedište vlade La Paz; veći gradovi: Cochabamba, El Alto, Oruro, Santa Cruz. Pretežito u području Anda i na bolivijskom ravnjaku, dijelom u nizini Amazone. Klima u nizini tropska, u višim predjelima umjerena i hladna. Rijeke: Mamoré, Beni. Gl. jezero Titicaca (dijelom pripada Peruu). U Andama (do 1600 m) trop. biljke, na ravnjaku žitarice, u nizini prašuma. Stanovnici: Indijanci, mješanci, bijelci. Zemljoradnja (ječam, kava, manioka); stočarstvo (ovce, goveda, lame, alpake; farme vikunja i činčila). Druga u Južnoj Americi po bogatstvu šuma kaučukovca; gl. gospodarska grana rudarstvo; ležišta ruda kositra, bakra, srebra, zlatonosnih ruda, nafte. Proizvodnja kositra, rafinerija nafte (naftovod SicaArica), tekst. ind. Bolivijom prolazi Panamerička autocesta (2848 km). Gl. zračna luka La Paz. – Do 1538. zemlju Inka osvojili Španjolci (H. i G. Pizzaro), 1825. proglašena samostalnom republikom (S. Bolívar). U ratu s Čileom (1879–84) izgubila područje Antofagastu, a u ratu s Paragvajem (1932–35) veći dio područja Chaco. Dolaskom na vlast Nacionalnorevoluc. pokreta (MNR) 1952. predsj. postaje V. Paz Estenssoro; nacionalizirani su rudnici kositra, a agrarnom reformom (1953–64) vraćena je Indijancima zemlja oteta još u doba konkistadora. Nakon desničarskoga drž. udara 1964. vlada voj. hunta. Demokratizacija započinje 1982 (oko 200 drž. udara bilo je od neovisnosti). Paz Estenssoro 1985. treći put postaje predsj. (na vlasti je do 1989). Polit. nestabilnost nastavljena je 1990ih i poč. 2000ih uz povremene masovne prosvjede (znatan utjecaj ima narkomafija). Od poč. 2006. predsj. je Juan Evo Morales (prvi predsj. indijanskoga podrijetla; reizabran 2009), vođa Pokreta za socijalizam (osn. 1997); zagovara agrarnu reformu, provodi nacionalizaciju u proizvodnji prirodnog plina (2006). Njegovu programu društv. reformi protive se vlasti bogatijih istočnih pokrajina; krajem 2007. neke od njih (Santa Cruz, Beni, Pando, Tarija) proglasile su autonomiju. Bliski odnosi uspostavljeni su s Venezuelom, Kubom i dr. zemljama koje se protive prevlasti SADa.