Afganistan

Afganistan, država u JZ dijelu sr. Azije; 645 807 km², 23 388 000 st. Srednji i SZ dio gorovit (Hindukuš i Paropamisus ili Kūhi Bābā), J ravan i pustinjski. Klima u gorju oštra planinska, na J i S vruća i suha. Najveće rijeke: Helmand, Hari, AmuDarja i Kābul. Na planinama listopadne i crnogorične šume. Stanovnici: Paštuni (60%), Tadžici (15%), Hazarijci (3%; šijiti), Uzbeci, Turkmeni. Službeni jezici dari (perzijski) i paštunski (afganski). Gl. grad Kābul. U poljoprivredi 2 žetve: prva daje pšenicu i ječam, druga rižu, kukuruz, raž. U stočarstvu ovce, goveda, konji, deve. Međunar. zračne luke Kābul i Qandahār (Kandahar). – Pod perz. vlašću (500. pr. Kr.), mak. (329. pr. Kr.), arap. (7. st.), tur. (10. st.), mongolskom (13. st.). Tvorcem države smatra se Ahmadšah Durani 1747. Neovisne kneževine ponovno ujedinio Dost Mohammad Khan (1826–63). Antibrit. ratovi 1833–42, 1878–80; neovisan od 1919. za Amanullaha Khana. Neutralan u I. i II. svj. r. 1933–73. na vlasti je bio kralj Mohammed Zahir Šah; srušen je drž. udarom generala Mohammeda Dauda Khana (1973. proglašena je republika). Nakon drž. udara 1978. i 1979. uspostavljen je ljevičarski režim pomagan od Sovjetskoga Saveza. Zbog većega gerilskog otpora došlo je 1979. do intervencije sovj. vojske, koja se 1988. povlači (više od 5 mil. izbjeglih Afganistanaca). 1992. vlast preuzima nekoliko udruženih pobunjeničkih skupina. Podjela zemlje rezultirala je novim sukobima; 1996. Kabul osvajaju islamisti talibani (pomagani od Pakistana i Saudijske Arabije). Pod optužbom za međunar. terorizam njihov je režim pod sankcijama UNa (od 1999), a srušen je 2001. voj. intervencijom SADa i saveznika (nakon terorističkih napada u New Yorku i Washingtonu); uz am. pomoć na vlast dolazi Hamid Karzai (predsj. od 2002, izabran 2004, reizabran 2009). Potom stabilnost održavaju međunar. mirovne snage (od 2003. pod NATOom); nastavljeni su povremeni sukobi s talibanima koji imaju uporišta i u pakistanskom pograničju. 2008. vladine snage nadziru oko 30% Afganistana, talibani oko 10%, a ostali teritorij plemenske skupine. Broj poginulih civila od 2001. procjenjuje se na o. 15 000. Strane savezničke snage 2012. imaju oko 130 000 vojnika (90 000 iz SAD-a).