zvijezda

zvijezda, plinovito nebesko tijelo sferna oblika u središtu kojega se događa fuzija, a s površine se emitira svjetlost i drugi elektromagnetski valovi. Golim je okom vidljivo o. 5000 z.; pojavljuju se pojedinačno, kao članice dvojnih i višestrukih sustava, otvorenih i kuglastih skupova. Masa zvijezde može biti od o. 0,1 do 150 masa Sunca. Kem. je sastav vanjskih slojeva većine z.: 73% vodika, 25% helija i 2% težih elemenata. Z. nastaje gravitacijskim sažimanjem hladne (do 30 K) međuzvjezdane tvari. Zgušnjivanjem se temp. tvari povećava, a na približno 5 mil. K, započinju nuklearne reakcije i uspostavlja se ravnotežno stanje između tlaka plina i gravitacijskoga sažimanja. Razvoj zvijezda ovisi o početnoj masi; masivnije su zvijezde većega sjaja i brže troše raspoloživo nuklearno gorivo. Stabilno razdoblje pretvorbe jezgra vodika u jezgre helija, kad se z. nalazi na glavnom nizu u Hertzsprung-Russelovu dijagramu, traje 10^6 god. za najmasivnije, a 10^10 god. za zvijezde male mase. Ovisno o masi, z. nakon iscrpljivanja svojih nuklearnih izvora energije postaje bijeli patuljak, neutronska z. ili crna rupa.