Zrinsko-frankapanska urota

Zrinsko-frankapanska urota, protuhabsburška urota hrv. i ug. feudalaca izazvana centralističkim težnjama bečkoga dvora. Povod je bio sklapanje nepovoljnoga Vašvarskoga mira (1664). U uroti su sudjelovali N. i P. Zrinski, F. K. Frankapan, ostrogonski nadbiskup Đuro Lippay, Ferenc I. Rákóczy, F. III. Nádasdy i štajerski velikaš Erazmo Tattenbach. Urotnici su uzalud tražili pomoć u Francuskoj, Poljskoj i Osmanskom Carstvu. Izdani na dvoru od Osmanlija i F. Nádasdyja, P. Zrinski i F. K. Frankapan odlaze (1670) u Beč izmoliti pomilovanje; nakon osude, obojica su smaknuti (30. 4. 1671) u Bečkom Novom Mjestu. Nádasdy je pogubljen istoga dana u Beču, a 1. 12. i Tattenbach.