Zimbabve

Zimbabve (pr. Rodezija), država u JI Africi; 390 757 km², 12 463 000 st. Gl. grad Harare; veći gradovi: Bulawayo, Chitungwiza. Sastoji se od visokoplaninskih ravnjaka (900–1700 m), planinskoga područja Nyanga (do 2592 m) i dolina rijeka Zambezi, Limpopo i Save (Sabi). Ravnjaci pod savanom, riječne doline i pristranci gorja pod trop. šumom. Trop. klima ublažena visinom. Temp. 10 – 25 °C; oborine 400–1400 mm. Stanovništvo: Bantu--crnci (Šona 71%, Ndebele 16%), bijelci (2%), Azijci. Službeni jezik engleski. Poljodjelstvo (žitarice, duhan, pamuk, šećerna trska, kikiriki); stočarstvo; šumarstvo (tikovina, mahagonij). Ležišta zlata, srebra, ugljena, azbesta, volframa te željezne, bakrene, kromove rude. Crna i obojena metalurgija, ind. automobila, kem., prehr., tekst. ind.; rafinerija nafte. Prometne veze s lukama Beira i Maputo (Mozambik), Dar es Salaam (Tanzanija) te Port Elizabeth (Južnoafrička Republika). Međunar. zračne luke: Harare, Bulawayo. – Potkraj 19. st. počinje naseljavanje bijelih kolonista (1889. C. J. Rhodes osnovao Britansku južnoafr. kompaniju); Britanci su 1893. i 1896–97. svladali domorodačke ustanke i zemlju prozvali Rodezijom (poslije su osnovane Sjeverna Rodezija, danas Zambija, i Južna Rodezija, od 1980. Zimbabve). Obje Rodezije s Njasom (danas Malavi) nalazile su se u Federaciji Rodezija i Njasa (1953–63). Nakon raspada federacije, Južna Rodezija pod vodstvom I. D. Smitha 1965. jednostrano proglašava neovisnost (bez međunar. priznanja), što je dovelo do nametanja brit. gospodarskih sankcija. Od poč. 1960-ih djeluju crnački oslobodilački pokreti: Afričku narodnu uniju Zimbabvea (ZAPU) predvodio je Joshua Nkomo, a suparničku Afričku nacionalnu uniju Zimbabvea (ZANU) R. G. Mugabe (surađuju od 1974). Nakon mirovnih pregovora vlasti i pobunjenika 1979. stvorena je prijelazna vlada, a 1980. nakon Mugabeove izborne pobjede proglašena je neovisnost (pod drž. imenom Z.). Od 1982. protiv Mugabeove vlasti oružano djeluje Nkomov ZAPU; do mirovnoga sporazuma 1987. više je tisuća ubijenih (ugl. civila). Krajem 1990-ih i poč. 2000-ih polit. je i ekon. kriza; u oporbi vodeći postaje Pokret za demokratsku promjenu (MDC; osn. 1999). Zbog spornih izbornih pobjeda i polit. progona Mugabe je bio pod pritiskom SAD-a i EU-a; 2008. Mugabe pristaje na podjelu vlasti, pa 2009. premijer postaje Morgan Tsvangirai (vođa MDC-a od 2005).