Zemlja

Zemlja, treći planet po udaljenosti od Sunca s jednim prirodnim satelitom – Mjesecom. Oko Sunca se kreće na sr. udaljenosti od 149,6 mil. km po eliptičnoj stazi srednjom brzinom od 29,78 km/s. Oko rotacijske osi obrne se za 23 h 56 min i 4 s (zvjezdani dan); rotacijska je brzina na ekvatoru 465,1 m/s. Posljedica je rotacije sploštenost Zemlje na polovima. Os rotacije nagnuta je prema ravnini ekliptike za 66° 33’, a ekvatorska ravnina za 23° 27’. Z. obiđe ekliptiku za 365 d, 6 h, 9 min i 9,5 s (siderička godina); da ponovno stigne u proljetnu točku, koja se u međuvremenu pomakne prema Zemlji, treba 365 d, 5 h, 48 min i 46 s (tropska godina). Oblik Zemlje (geoid) nalikuje rotacijskom elipsoidu ekvatorskoga polumjera 6378,39 km, a polarnoga 6356,91 km. Opseg je ekvatora 40 076,594 km, meridijana 40 009,153 km, površina Zemlje 510 072 000 km², obujam 1,083 · 10^21 m3, masa o. 5,976 · 10^24 kg, prosječna gustoća 5515 kg/m³. Sastoji se od kore, plašta i jezgre. Koru (debljina 6–70 km) tvore granitna, kontinentalna kora (→ sial) te bazaltna, oceanska kora (→ sima). Plašt (dubina do 2900 km) sastoji se od gornjega plašta (peridotiti), srednjega plašta ili astenosfere i donjega plašta. Kora s gornjim plaštom tvori litosferu (6–100 km); ona se dijeli u petnaestak ploča (→ tektonika ploča). Jezgra se nastavlja na plašt, a sastoji se od vanjske jezgre (tekuća; željezo, nikal, silikati) i unutarnje jezgre (kruta; željezo). Od površine Z. prema unutrašnjosti rastu sr. gustoća (2700 kg/m³ u kori do 10 700 kg/m³ u jezgri), temperatura (o. 4000–5000 °C u jezgri; → geotermijski stupanj) i tlak (do 3,5 TPa). Zemljina starost procijenjena je na o. 4,6 mlrd. god. Vanjski su omotači Zemlje (sfere): atmosfera, zrak koji obavija Zemlju i s njom se kreće kao cjelina, hidrosfera koju tvori sva voda na površini Zemlje, biosfera koja obuhvaća sveukupan organski svijet na površini Z. i do određene dubine u vodi i magnetosfera koju stvara magnetsko polje Zemlje, a štiti živa bića od kozmičkoga zračenja. Od ukupne površine Z. kopno čini 149 mil. km² (29,2%), a na more i unutrašnje vode 361 mil. km² (70,8%). Kopno se dijeli na 7 kontinenata: Europu, Aziju, Afriku, Sjevernu Ameriku, Južnu Ameriku, Australiju i Antarktiku. Od ukupne površine mora Tihom oceanu pripada 179 mil. km² (49,8%), Atlantskom 106,5 mil. km² (29,5%) i Indijskom 75 mil. km² (20,7%). Najveća je uzvisina na Zemlji Mt. Everest (Chomolungma), 8850 m; najveća je morska dubina u Marijanskoj brazdi, 10 924 m. Na Z. živi o. 7 mlrd. ljudi ili 47 st. na 1 km² kopna.