Zambija

Zambija, država u J Africi; 752 614 km², 12 620 000 st. Gl. grad Lusaka. Veći gradovi: Kitwe, Ndola. Pretežito visoki ravnjak (1000–1500 m); na SI ravnjak prelazi u gorje Muchinga i Nyika (2301 m), na SZ silazi prema zavali rijeke Konga; u JI dijelu ravnjaka tektonska dolina rijeke Luangwe. Klima tropska; prosječna godišnja količina padalina 600–1400 mm. Rijeke: Zambezi, Kafue, Luangwa. Jezera: Bangweulu, dijelovi jezera Mweru, Tanganyika i Kariba. Na J savane, u S dijelu travnata stepa sa svijetlim šumama. Stanovništvo: Bantu-crnci (Bemba, Malavijci, Tonga), manji broj Europljana i Azijaca. Službeni jezik engleski; domoroci govore bantuskim jezicima. Ratarstvo (kukuruz, pšenica, proso, duhan, kikiriki, manioka, batate), stočarstvo (goveda, koze, ovce), ribarstvo. Oko 40% ukupne površine pod šumama (tikovina, mahagonij). Gl. grana gospodarstva rudarstvo. Bogata ležišta ruda bakra, kobalta, mangana, cinka, kositra, olova; ugljen, smaragdi. Vodeće mjesto u ind. ima elektrometalurgija. Šećerane, tvornice cigareta, tvornice ulja, cementa, tekst., kem. ind. Naftovod Ndola–Dar es Salaam. Zrakoplovne luke: Livingstone, Ndola, Lusaka. – Potisnuvši starosjedioce Bušmane i Hotentote u 18. i 19. st., narodi Bantu organiziraju državu Barotseland i plemenski savez Bemba. 1853. ekspedicija D. Livingstonea dolazi u Barotseland. Područje Z. potkraj 19. st. u sastavu je brit. Sjeverne Rodezije; 1953–63. ona je dio Federacije Rodezije i Njase. Rasističkom bjelačkom režimu protivio se Afrički nacionalni kongres (ANC), koji je 1953–58. vodio K. D. Kaunda; 1959. osniva Ujedinjenu stranku nacionalne neovisnosti (UNIP). 1964. Sjeverna Rodezija postala je brit. samoupravno područje; UNIP pobjeđuje na parlamentarnim izborima, te je proglašena neovisnost pod drž. imenom Zambija (prema rijeci Zambezi). 1964–91. na vlasti je K. D. Kaunda. Zbog potpore crnačkim oslobodilačkim pokretima u regiji, Z. su povremeno napadale rasističke snage Južnoafričke Republike i Rodezije. 1972. uveden je socijalist. jednostranački sustav. Sred. 1980-ih više je štrajkova i soc. nemira. Od poč. 1990-ih polit. je demokratizacija; nakon izbora 1991. predsj. je bio Frederick Chiluba, vođa Pokreta za višestranačku demokraciju (MMD); reizabran je 1996, na vlasti je do 2002. Krajem 1990-ih i poč. 2000-ih povremeni su pogranični sporovi sa Zimbabveom i Mozambikom. Od 2011. predsj. je Michael Sata.