Zadar

Zadar, grad i luka u S Dalmaciji; središte Zadarske županije i sjedište Zadarske nadbiskupije; 69 556 st. Sveučilište. Drž. arhiv, knjižnica, arheol. i etnografski muzej. Prehr., tekst., kem. (poliplasti), duhanska industrija. Među najprosperitetnijim je hrv. gradovima. Važno trg. i prometno čvorište (luka Gaženica, želj. pruga Zadar–Knin, trajektne i brodske veze, u blizini autocesta Zagreb–Split i zračna luka). Razvijeno turističko središte (kult., kongresni, kupališni turizam). Iz rim. doba ostatci zidina, grad. vrata, foruma, hramova, kazališta, amfiteatra i dr. Crkva sv. Donata iz 9. st., sv. Marije i sv. Krševana iz 12. st., katedrala sv. Stošije iz 12–13. st. i crkva sv. Šimuna. – Liburnsko naselje osn. o. 1000. pr. Kr., a stanovnici grada spominju se 384. pr. Kr.; od 1. st. pr. Kr. rim. kolonija (ant. Jader, Jadera), od 6. st. pod vlašću Bizanta i od 7. st. središte njegova temata Dalmacije. U 9. st. plaća »tribut mira« hrv. vladarima, čija se vlast, uza sve jaču kroatizaciju Z., učvršćuje u 10. i 11. st. unatoč mlet. osvajanjima (1000. i 1050). Od 1154. nadbiskupsko sjedište. Obrana grad. autonomije približila je Z. hrv.-ug. vladarima, čija se vlast nad njim smjenjivala s mletačkom (četiri protumlet. pobune 1159–80). Mlečani su 1202. zauzeli Z. uz pomoć križara (→ Dandolo, E.); nove pobune 1242, 1311. i 1345. Nakon Zadarskoga mira (1358), Z. je u sastavu Hrvatske i priznavao je vlast hrv.-ug. kraljeva do 1409, kad je potpao pod Veneciju. Postao je sjedištem providura mlet. »provincije Dalmacije i Albanije«, ali mu je autonomija sužena, a gospodarstvo nazadovalo, čemu je pridonijelo i osman. pustošenje okolice; ipak je Z. u 15–16. st. bio humanističko žarište i središte književnosti na hrv. jeziku (Š. Budinić, P. Zoranić, B. Karnarutić, J. Baraković). Campoformijskim mirom potpao 1797. pod Austriju; 1805–13. držali su ga Francuzi (Kraljski Dalmatin, prve novine na hrv. jeziku), a potom je, do 1918, bio središte austr. pokrajine Dalmacije te od 1861. sjedište Dalmatinskoga sabora i središte hrv. nar. preporoda u Dalmaciji (koji se zalaže za ujedinjenje s Hrvatskom, uvođenje hrv. nar. jezika u javni život). Okupirala ga tal. vojska 1918, a Rapallskim ugovorom predan je Italiji (1920–43); nakon njem. okupacije, oslobođen 31. 10. 1944. i Pariškim mirovnim ugovorom vraćen Hrvatskoj. Od poč. Domovinskoga rata (1991) napadale su ga srp. snage (1993. poražene u bližem grad. zaleđu).