Vijetnam

Vijetnam, država u Indokini, JI Azija; 328 501 km², 86 211 000 st. Gl. grad Hanoi (Hà Nôi); veći gradovi: Ho-Ši-Min (Ho-Chi-Minh), Hai Phong, Da Nang, Long Xuyen; u gradovima živi samo 20% st. V. se prostire u meridionalnom smjeru u duljini od o. 1750 km. Oplakuje ga Južnokin. more; veliki zaljevi: Tonkinški i Tajlandski. Najveći dio teritorija zauzima 1000 km dugo Tonkinško-anamsko gorje (Fan Si Pan, 3143 m). Na S je prostrana nizina rijeke Song Hong (Crvena rijeka), a na J dolina delte rijeke Mekong. Trop. monsunska klima (na S kontinentalna); temperatura: zimi 16–25 °C, ljeti 26–29 °C; oborine: 1500–3500 mm; česti tajfuni. Stanovništvo: Vijetnamci (87%), Kinezi (2%), Kmeri te pripadnici različitih az. naroda (Tai, Muong, Nung); službeni jezik vijetnamski. Ratarstvo: riža, čaj, slatki krumpir, šećerna trska, manioka, agrumi, ananas, banane, kokosova palma, pamuk. Šumarstvo; dobivanje kaučuka. Stočarstvo (svinje, bivoli); ribarstvo. Rudarstvo: ugljen, fosfati, zlato te kositrena, cinkova, željezna i molibdenova ruda. Prehr., tekst., kem., duhanska, drvna, metalna, cementna ind.; metalurgija; umj. obrti. Gl. luke: Haiphong, Da Nang, Ho-Ši-Min. Međunar. zračne luke: Hanoi (Gia Lam, Thu Do), Ho-Ši-Min. – Područje V. nastanjeno je od paleolitika. U 2. st. pr. Kr. osnovana država Au Lac, koju je podjarmila kin. dinastija Han. 939. ustankom Ngo Quyena V. je stekao ograničenu drž. neovisnost; u 10. st. samostalno kraljevstvo. Za druge dinastije Le (1428–1789) proširio se na J (teritorij država Čampa i Kambodža); u nj dolaze niz., port. i franc. misionari. Od druge pol. 19. st. na to područje prodiru Francuzi i osvajaju ga; 1888. V. i Kambodža ujedinjeni su u franc. koloniju Francusku Indokinu, kojoj je 1893. priključen i Laos. Za II. svj. r. franc. vlasti u V. podupiru vladu u Vichyju; dopuštaju ulazak jap. trupama u Vijetnam. 1941. osn. je Viet-minh koji vodi borbu protiv Francuza i Japanaca. Nakon jap. poraza 1945. proglašen je DR Vijetnam (na S dijelu); predsj. je bio Ho-Ši-Min (bliski suradnik mu je V. N. Džap). Na južnovijetnamskom području obnovljena je franc uprava; na prijestolje je vraćen car Bao-Dai. 1947–54. Viet-minh ratuje protiv franc. vojske. Nakon franc. poraza kraj Dien Bien Phua, na Ženevskoj konferenciji 1954. V. je podijeljen na dvije države: Sjeverni V. (DR) pod Ho-Ši-Minovim vodstvom i Južni V. (R) pod vodstvom generala Ngô Dinh Diêma (1963. srušen je pučem). U Sjevernom V. uspostavljen je jednopartijski socijalist. režim, pomagan od Kine i SSSR-a. Južni je V. došao pod ekon. i voj. utjecaj SAD-a (drž. udarom 1965. vlast preuzima Nguyên Van Thiêu); ljevičarska gerila vodila je borbu za ujedinjenje sa Sjevernim Vijetnamom, 1960. okupljena je u Vietkong (Frontu nacionalnog oslobođenja), osn. uz sjevernovijetnamsku potporu. 1964. SAD napada Sjeverni Vijetnam; započinje Vijetnamski rat koji obuhvaća više regionalnih država; nakon mirovnoga sporazuma 1973. i am. povlačenja obnovljeni su međuvijetnamski sukobi koji su 1975. okončani pobjedom Sjevernog Vijetnama i Vietkonga te drž. ujedinjenjem 1975–76 (proglašena je Socijalist. R V.). Predsj. postaje Tôn Duc Thang (predsj Sjevernog V. od 1969; na vlasti je do 1980). Održano je savezništvo sa SSSR-om, a odnosi s Kinom su pogoršani; 1978. V. voj. intervenira u Kambodži (povlači se 1989), 1979. u pograničnom je sukobu s Kinom (povremeni pogranični okršaji su i krajem 1980-ih). Nakon poboljšanja odnosa s Tajlandom (zaoštrenih od Vijetnamskoga rata), V. 1995. postaje član ASEAN-a. 2000. s Kinom rješava pojedina sporna granična pitanja, 2001. s Rusijom učvršćuje sigurnosnu i dr. suradnju. Komun. režim održan je i poč. 2000-ih, vođa KP Vijetnama je Nguyên Phú Trong (od 2011); premijer je Nguyên Tân Dung (od 2006). V. je u sporu s više regionalnih zemalja oko razgraničenja u Južnokineskom moru.