Vanuatu

traži dalje ...

Vanuatu, otočna država u JZ dijelu Tihoga oceana (Melanezija); 12 190 km², 234 000 st. Gl. grad Port Vila (Vila, Fila) na otoku Efate. Sastoji se od 80 otoka otočja Novi Hebridi; veći otoci: Espíritu Santo (3680 km²), Malekula (Mallicolo; 2539 km²), Eromanga (Erromango; 1113 km²), Efate (Vaté; 1094 km²), Ambrim (Ambrym; 644 km²), Epi (637 km²), Aneityum (Anatom). V. pripadaju i Torresovi otoci (132 km²). Brdoviti (do 1888 m) vulkanski otoci (aktivni vulkani) protežu se u duljini od 650 km. Tropska klima ublažena JI pasatima; temperatura oko 25 °C, oborine: 2300–3800 mm; česti orkani. Stanovništvo: Vanuatuanci (Ni-Vanuatuanci; 98%), Polinezijci, Mikronezijci, Europljani. Službeni jezici: bislamski (pidgin english), engleski, francuski. Uzgaja se kokosova palma, kakaovac, banana, kava. Stočarstvo; ribarstvo (tuna i srodnik joj bonito). Ležišta manganske rude (Efate). Prehr. ind. Gl. luke: Vila, Santo. Međunar. zračne luke: Pekoa (Espíritu Santo), Bauerfield (Efate). – 1606. otočje otkrio Portugalac Pedro Fernandes de Queirós, a 1774. J. Cook dao im ime Novi Hebridi. 1906. uspostavljen brit.-franc. kondominij. Za II. svj. r. otočje imalo stratešku važnost za savezničke snage. Od 1980. neovisna država pod imenom Vanuatu; članica Commonwealtha. Prvi premijer bio je Walter Lini (1980–91). 1982. proglašena je gospodarska zona u širini od 200 morskih milja. S Francuskom je održan spor oko suvereniteta nad otocima Matthew i Hunter (I od Nove Kaledonije). Od 2011. premijer je Sato Kilman.

članak preuzet iz tiskanog izdanja 2012.

Citiranje:

Vanuatu. Hrvatski opći leksikon (2012), mrežno izdanje. Leksikografski zavod Miroslav Krleža, 2025. Pristupljeno 28.7.2025. <https://hol2.lzmk.hr/clanak/vanuatu>.