Vanuatu
traži dalje ...Vanuatu, otočna država u JZ dijelu Tihoga oceana (Melanezija); 12 190 km², 234 000 st. Gl. grad Port Vila (Vila, Fila) na otoku Efate. Sastoji se od 80 otoka otočja Novi Hebridi; veći otoci: Espíritu Santo (3680 km²), Malekula (Mallicolo; 2539 km²), Eromanga (Erromango; 1113 km²), Efate (Vaté; 1094 km²), Ambrim (Ambrym; 644 km²), Epi (637 km²), Aneityum (Anatom). V. pripadaju i Torresovi otoci (132 km²). Brdoviti (do 1888 m) vulkanski otoci (aktivni vulkani) protežu se u duljini od 650 km. Tropska klima ublažena JI pasatima; temperatura oko 25 °C, oborine: 2300–3800 mm; česti orkani. Stanovništvo: Vanuatuanci (Ni-Vanuatuanci; 98%), Polinezijci, Mikronezijci, Europljani. Službeni jezici: bislamski (pidgin english), engleski, francuski. Uzgaja se kokosova palma, kakaovac, banana, kava. Stočarstvo; ribarstvo (tuna i srodnik joj bonito). Ležišta manganske rude (Efate). Prehr. ind. Gl. luke: Vila, Santo. Međunar. zračne luke: Pekoa (Espíritu Santo), Bauerfield (Efate). – 1606. otočje otkrio Portugalac Pedro Fernandes de Queirós, a 1774. J. Cook dao im ime Novi Hebridi. 1906. uspostavljen brit.-franc. kondominij. Za II. svj. r. otočje imalo stratešku važnost za savezničke snage. Od 1980. neovisna država pod imenom Vanuatu; članica Commonwealtha. Prvi premijer bio je Walter Lini (1980–91). 1982. proglašena je gospodarska zona u širini od 200 morskih milja. S Francuskom je održan spor oko suvereniteta nad otocima Matthew i Hunter (I od Nove Kaledonije). Od 2011. premijer je Sato Kilman.
članak preuzet iz tiskanog izdanja 2012.
Vanuatu. Hrvatski opći leksikon (2012), mrežno izdanje. Leksikografski zavod Miroslav Krleža, 2025. Pristupljeno 28.7.2025. <https://hol2.lzmk.hr/clanak/vanuatu>.