Urugvaj

Urugvaj, država u JI dijelu Južne Amerike uz Atlantski ocean; 175 016 km², 3 334 000 st. Gl. i najveći grad Montevideo. Sastoji se od obalne nizine i niskoga pobrđa (Cuchilla Grande, 501 m i Cuchilla de Haedo, 294 m). Klima je topla i vlažna; karakterističan je hladni J vjetar pampero. Gusta riječna mreža pripada ugl. porječju Uruguaya. Uz obalu Atlantskoga oceana prostrane lagune (Mirim). U biljnom pokrovu prevladava savana s galerijskim šumama duž rijeka: na obali borovi i eukaliptusi. Urugvajci su potomci Europljana (90%, većinom Španjolaca i Talijana). Oko 45% stanovništva živi u Montevideu. Službeni jezik španjolski. Sveuč. u Montevideu. Stočarstvo (ovce, goveda) i poljodjelstvo (žitarice, ind. biljke, vinova loza, agrumi) osnovne su gospodarstvene grane. Oskudna rudna ležišta. U industriji najvažnija proizvodnja tekstila, preradba mesa i mlijeka; tvornice ulja, šećerane, pivovare. Najveća luka Montevideo. Međunar. zračna luka Carrasco (Montevideo). – Starosjedilačka indijanska plemena većinom su istrijebljena za španj. kolonizacije u 17. st. U borbama protiv Španjolske (1810–11) pod vodstvom J. G. Artigasa neovisnost je proglašena 1811. God. 1817. okupirale ga port. snage. Priključen Brazilu (1821), od kojega se ustankom odcijepio te pripojio Ujedinjenim Državama La Plate (Argentina). Nakon Arg.-braz. rata 1828. posredništvom Velike Britanije sklopljen je mir u Rio de Janeiru (27. 8. 1828), kojim je U. priznat kao neovisna država. Oslabljen građ. ratom između liberala i konzervativaca 1836–57, kao i ratom (u zajednici s Argentinom i Brazilom) protiv Paragvaja 1865–70. Za liberalnoga predsj. Joséa Batlle y Ordóñeza (1903–07. i 1911–15) provedene su važne ekon.-polit. reforme. U I. svj. ratu neutralan, a u II. svj. ratu 1945. objavio rat Njemačkoj i Japanu. Poč. 1960-ih pogoršanje ekon. i soc. prilika uzrokovalo je niz prosvjeda te jačanje ljevičarskih organizacija i gradske gerile (→ tupamaro). 1967–72. predsj. je bio Jorge Pacheco Areco; uspostavio je autoritarni režim i provodio polit. progone. 1973. vlast preuzima voj. hunta; uz potporu desničarskih političara održala se do sred. 1980-ih, kad je obnovljena civilna vlast. Na izborima 1984. pobjeđuju liberali (stranka Colorado); predsj. J. M. Sanguinetti (1985–90. i 1995–2000) provodi demokr. reforme. Na izborima 2004. i 2009. pobjeđuje koalicija ljevičarskih stranaka (Široka fronta); od 2010. predsj. je José Mujica (kao jedan od vođa tupamarosa bio je u zatvoru 14 god.).