Ujedinjeni Arapski Emirati

Ujedinjeni Arapski Emirati, federacija od sedam emirata (Abu Dhabi, Ajman, Dubai, Fujairah, Ras al-Khaimah, Sharjah, Umm al-Qaiwain) u I dijelu Arapskoga poluotoka; 83 600 km², 4 485 000 st. Gl. grad Abu Dhabi. U. A. E. obuhvaćaju uzak obalni pojas uz Perzijski zaljev. Ugl. nisko pustinjsko područje prekriveno slanim tlom i pješčanim predjelima; na I teren se izdiže do 1189 m. Klima je pustinjska; oborine do 100 mm godišnje. Stanovništvo: Arapi (48%, kojih je u emiratima rođeno 12%), Indijci i Pakistanci (45%), Iranci (5,1%) i dr. Uzgajaju se (u oazama) datulje, povrće, voće, bademi, duhan. Stočarstvo (koze i ovce); ribarstvo. Ležišta nafte (proizvodnja o. 2,8 mil. barela dnevno, 10. u svijetu), prirodnoga plina. Crna (čelik) i obojena metalurgija (aluminij); petrokem., cementna, elektronička, prehr. ind. Gl. pomorske i zračne luke: Dubai, Abu Dhabi, Sharjah, Ras al-Khaimah. – Do poč. 19. st. više regionalnih šeikata uključeno je u gusarenje i trgovinu robljem (odatle naziv Gusarska obala). Velika Britanija vojno je intervenirala 1818–19, a potom donijela ugovore o zaštiti (područje se od 1853. naziva Ugovorna obala) i uspostavila protektorat. Nakon II. svj. r. održan je brit. utjecaj (značenje regije raste s iskorištavanjem nafte). 1968. najavljeno je brit. voj. povlačenje, te se 1971. šest šeikata proglasilo emiratima i utemeljilo nezavisnu državu U. A. E. (1972. priključio se i Ras al-Khaimah). Uoči proglašenja nezavisnosti 1971. iranska vojska zauzima tri otoka u Hormuškom prolazu (Veliki Tunb, Mali Tunb i Abu Musa) koje U. A. E. smatraju svojima (spor je održan i poč. 2000-ih). 1970-ih i 1980-ih bilo je izraženo suparništvo između pojedinih vladarskih obitelji. Nakon iranske revolucije 1979. U. A. E. se sigurnosno povezuje s regionalnim arapskim zemljama (s osloncem na Saudijsku Arabiju). Logistički su poduprti napadi SAD-a na Irak 1991. i 2003 (od sred. 1990-ih zaključeni su obrambeni sporazumi sa SAD-om, Francuskom i Velikom Britanijom). Šeik Zayid ibn Sultan Al Nahyan (poglavar Abu Dhabija od 1966) bio je predsj. od 1971. do smrti 2004; potom predsj. postaje njegov sin šeik Khalifa ibn Zayid Al Nahyan.