Tridesetogodišnji rat

Tridesetogodišnji rat, vjersko-polit. rat 1618–48. u Europi; izbio zbog suprotnosti između protestanata i katolika u Svetom Rimskom Carstvu Njemačke Narodnosti, os. njem. protestantskih i katoličkih knezova (Protestantska unija, odn. Katolička liga) te kat. carskog dvora (Ferdinand II. Habsburgovac). Nakon što car nije smirio nesuglasice u Češkoj, oružani ustanak protiv Habsburgovaca započeo je tzv. praškom defenestracijom (23. 5. 1618) njegovih namjesnika. T. r. dijeli se u četiri razdoblja: 1. češko-falačko razdoblje, 1618–23, u kojem je, nakon početnih uspjeha Protestantske unije, Fridrik V., falački izborni knez i izabrani češ. kralj, naposljetku bio poražen na Bíloj hori (1620), a carske čete, pomognute španjolskima, zaposjele su Prag, Češku, Moravsku i Šlesku te otpočele progone protestanata i vođa ustanka; 2. donjosasko-dansko razdoblje, 1623–29, za kojega se u rat umiješao dan. i norv. kralj Kristijan IV. na strani protestantskih knezova, što su ih podupirale Francuska, Engleska i Švedska; nakon što su carske snage (→ Wallenstein, A.) prodrle na Jylland i zauzele veći dio njem. S obale, kralj je bio prisiljen na mir u Lübecku 12. 5. 1629; 3. švedsko razdoblje, 1630–35, u kojem je u rat stupio šved. kralj Gustav II. Adolf protiv carskih snaga; nakon pobjede kraj Breitenfelda, zaposjedanja Elzasa i prodora u Bavarsku, poginuo je kraj Lützena, a Šveđani su odlučno poraženi kraj Nördlingena; 4. švedsko-franc. razdoblje, 1635–48, za kojega se u savezu sa Švedskom u rat uplela Francuska; carske snage pretrpjele su više poraza; iscrpljene dugogodišnjim ratovanjem, Austrija i druge kat. zemlje bile su prisiljene potpisati Vestfalski mir 1648. U T. r., koji obilježavaju plaćeničke vojske i golema pustošenja, sudjelovali su u carskoj vojsci mnogi vojnici s područja hrv. Vojne krajine, poznati pod općim imenom Krovaten ili Krabaten (Hrvati).