Transilvanija

Transilvanija (Erdelj, Sedmogradska, mađ. Erdély, rum. Ardeal, Transilvania, njem. Siebenbürgen), pov. pokrajina u SZ i sr. Rumunjskoj. Brežuljkast kraj ispresijecan riječnim dolinama (Mureş, Olt, Someş). Poljoprivr. područje s razvijenom ind. (metalna, kem., drvna, tekst.). Ležišta lignita, željezne rude, plina. Gl. središta: Braşov, Hunedoara, Cluj, Sibiu, Târgu Mureş. Starosjedilačka dačka plemena pokorili Rimljani i ubrzo ih romanizirali u sklopu Dacije. Nakon najezde Gota, Huna, Gepida, Avara, Slavena (3–9. st.), T. je došla pod Ugarsku, u kojoj je dobila određenu autonomiju. U 13. st. doselili su rudari Sasi. Transilvanski vojvoda I. Zapolja izabran je 1526. od dijela plemstva za hrv.-ug. kralja. Od 1691. T. je krunska zemlja Habsburgovaca. Za mađ. revolucije 1848, unatoč protivljenju rum. većine, priključena je Mađarskoj, s kojom je i formalno ujedinjena Austro-ugarskom nagodbom 1867. Nakon I. svj. rata ušla u sastav Rumunjske. Sjeverni dio T. dodijeljen je Bečkom arbitražom Mađarskoj (1940–44), a nakon II. svj. rata vraćen Rumunjskoj.