Tajland

Tajland, država u Indokini, uz Tajlandski zaljev i na Andamanskom moru; 513 115 km², 67 386 000 st. Gl. grad Bangkok (Krung Thep). Sastoji se od planinskih lanaca na S i Z (Doi Inthanon, 2595 m), sr. nizine uz rijeke Chao Phraya i Mekong te poluotočnoga dijela s niskim gorjem. Klima monsunska; god. količina oborina 760–2500 mm. Gl. rijeka Menam. Vlažna područja pod zimzelenom tropskom šumom; monsunski krajevi pod listopadnim šumama; na ravnjacima savane; močvarne obale pod mangrovama. Oko 80% st. čine narodi iz skupine Tai (od čega Thai ili Tajlanđani 35%), 12% su Kinezi, 4% Malajci, 3% Kmeri i dr. Službeni je jezik tajski. Sveuč. u Bangkoku, Chiang Maiju i Khon Kaenu. Ratarstvo (riža, duhan, kikiriki, manioka, kokosova palma, šećerna trska), ilegalna proizvodnja opijuma; stočarstvo (bivoli, goveda, svinje, perad). Šume daju kvalitetno drvo (tikovinu, sandalovinu, ebanovinu); dobivanje kaučuka. Slatkovodno i morsko ribarstvo. Ležišta i eksploatacija kositra, volframa, olovne, cinkove i željezne rude. Tekst., prehr. ind., tvornice cementa, papira, vreća; crna metalurgija; rafinerija nafte. Gl. luka Bangkok; gl. zračna luka Suvarnabhumi (Bangkok). – Migracija Taia iz JZ Kine uglavnom je dovršena do 13. st. Njihovu državu Sukhotai, koja je obuhvaćala i dijelove Laosa i Malaje, osvojio je vladar zapadnih Taia (Sijamaca) Ramadhipati i ujedinio u državu Sijam, koja je u 14. i 15. st. postala najjačom državom na Indokin. poluotoku. U 16/17. st. Sijamom su vladali Burmanci. Zemlju je oslobodio general Thaksin 1768–82, ubijen u voj. udaru generala Chakrija. U 19. i 20. st. brit. i franc. kolonijalne vlasti pripojile su svojim posjedima u Burmi, Malaji, Laosu i Kambodži dijelove Sijama, ali su mu konvencijom iz 1896. priznale neovisnost. Sijam je ustavna monarhija od 1932 (na čelu države je kralj). 1939. zemlja je promijenila ime u Tajland. Za II. svj. rata, uz jap. potporu, T. je vratio svoje posjede izgubljene pod brit.-franc. okupacijom (ponovno ih je morao ustupiti poč. 1946), te propustio jap. vojsku koja je okupirala Malaju. U zemlji je protiv Japanaca djelovao pokret otpora. Od 1946. na prijestolju je kralj Bhumibol Abdulyadej. U drugoj pol. 20. st. uglavom su na vlasti bili voj. režimi; 1954. T. je ostvario savezništvo sa SAD-om (voj. baze za Vijetnamski rat), a 1967. bio je među osnivačima ASEAN-a. Nakon demokratizacije u 1990-im slijedile su česte smjene civilnih vlada, a voj. vrh ostao je polit. utjecajan. 2001–06. premijer je bio Thaksin Shinawatra (srušen u voj. udaru), njegova sestra Yingluck Shinawatra premijerka je od 2011. Na jugu su nastavljeni višegodišnji sukobi s musl. pobunjenicima.