Somalija

Somalija, država u I Africi uz Indijski ocean i Adenski zaljev; 637 657 km², 8 926 000 st. Gl. grad Mogadishu (Muqdīšo); veći gradovi: Hargeysa, Kismaayo. Na J uz Indijski ocean obalna ravnica, na S uska primorska nizina i gorje do 2407 m koje prema unutrašnjosti prelazi u Etiopsko gorje i visoki ravnjak. Klima u S dijelu tropska i suha; na J dva kišna doba; rijeke: Shabele i Juba. U S obalnom pojasu pustinja i polupustinja, na J suha stepa i polupustinja; ravnjaci pod stepom. Uz riječne tokove galerijske šume; na najvišim planinskim dijelovima cedrove šume. Stanovništvo: Somalci (98%), Arapi, Bantu--crnci i dr. Službeni jezici: somalski i arapski; upotrebljavaju se engleski i talijanski. Poljodjelstvo (proso, sirak, kukuruz, šećerna trska, banane, pamuk, kikiriki, manioka), stočarstvo (koze, ovce, deve, goveda), ribarstvo (morski psi, tunj); šume daju tamjan, miru, arapsku gumu. Ležišta željezne rude, sadre, uranija. Prehr. ind. (šećerane, tvornice mesnih konzervi, tvornice ulja), štavionice kože, tvornice obuće; ljuštionice pamuka, pilane, solane. Gl. luke: Mogadishu, Kismaayo, Merca (Marka), Berbera. Međunar. zračna luka Mogadishu. – Na obalama S. u starom je vijeku vjerojatno postojala zemlja Punt (»zlatna zemlja«) ovisna o Egiptu. Od 7. st. naseljavaju je Arapi. Portugalci su vladali na JI od 16. do potkraj 17. st., kad su ih protjerali omanski vladari. Potkraj 19. st. sustavna eur. kolonizacija; 1896. na SZ stvorena je Francuska S. (od 1977. neovisna republika Džibuti). S krajeve Somalije (Zeila, Berbera, Buhar) zaposjeli su Britanci 1884. i proglasili svojim protektoratom (Britanska S., 1887–1960). Na JI zemlje počinje 1889. prodor Talijana koji su osvojeni teritorij (1905) proglasili svojom kolonijom (Talijanska S.). Za II. svj. r. taj su teritorij zauzeli Britanci (1941), a 1950. proglašen je starateljskim područjem UN-a pod tal. upravom. Od bivše Britanske i Talijanske S. stvorena je 1960. neovisna republika. 1963–64. zbog somalskih manjina u Etiopiji (Ogaden) i Keniji izbili su oružani sukobi s tim zemljama. 1969. voj. udarom vlast je preuzeo general M. Siyad Barre; uspostavljena je jednostranačka diktatura. 1977. S. je zaposjela Ogaden, ali je u ratu s Etiopijom poražena (1978); sukobi su obnovljeni 1982. God. 1990. otpočeo je građ. rat, koji je opustošio zemlju. Krajem 1992. interveniraju snage UN-a i SAD-a; zemlju napuštaju poč. 1995, iako mir nije bio uspostavljen. Na pojedinim područjima proglašene su zasebne države (Somaliland, Puntaland, Jubaland) i teže međunar. priznanju. Više voj.-polit. skupina stvorilo je središnju prijelaznu vladu (2000, 2004); krajem 2006. uz pomoć Etiopije i SAD-a porazile su islamističke snage i zauzele Mogadishu. Potom su nastavljene povremene borbe (središnja vlast nadzire manji dio drž. teritorija); od 2007. mirovnu misiju Afričke unije pomaže NATO. Poč. 2000-ih stabilnost narušavaju i somalski pirati koji otimaju brodove na širem akvatoriju.