Slovenija

Slovenija, država u sr. Europi; izlazi na Jadransko more; 20 273 km², 2 021 000 st. Gl. grad Ljubljana; ostali veći gradovi: Maribor, Celje, Kranj, Velenje, Kopar. Pretežito planinska zemlja; Julijske Alpe (Triglav, 2863 m), Karavanke, Savinjske i Kamniške Alpe i Pohorje na S, dinarsko krško područje na JZ, predalpsko i posavsko pobrđe u sr. dijelu i peripanonski pojas na I. Klima umjereno kontinentalna, u primorju submediteranska. God. količina oborina 800 mm (primorje) do 2700 mm (Alpe). S. je bogata rijekama; gl. su Drava, Sava, Kupa (slov. Kolpa), Krka, Mura, Soča. Jezera (ledenjačka): Bohinjsko, Bledsko, Triglavska jezera. Šume (pretežito crnogorične) prekrivaju 50% teritorija; u visokim planinama pašnjaci i livade. Stanovništvo: Slovenci (83,1%), Hrvati (2,8%), Srbi (2,4%), Muslimani (1,4%). Sveuč. u Ljubljani i Mariboru. Uzgajaju se žitarice, krumpir, ind. bilje (hmelj, šećerna repa); voćarstvo i vinogradarstvo (Slovenske gorice, Haloze). Razvijeno govedarstvo i peradarstvo; na SI svinjogojstvo. Ribarstvo (Izola). S. je siromašna rudama; kopa se ugljen i olovno-cinkova ruda; nešto nafte i prirodnoga plina u Prekmurju. Sustav HE na Dravi. Gl. je privredna grana industrija; crna (željezo, čelik, ferolegure) i obojena (olovo, cink) metalurgija, strojogradnja, automobilska, kem., tekst., elektronička, prehr., drvna ind. Turizam. Gl. luke Kopar i Piran. Zračne luke Ljubljana, Maribor, Portorož. – Područje današnje Slovenije naseljavala su keltska i ilir. plemena, a Rimljani su ga zauzeli u 1. st. pr. Kr. Slaveni su ga naselili u prvoj pol. 7. st. i stvorili slavenski plemenski savez (→ Samo), a nakon njegova raspada održala se kneževina Karantanija (→ kosezi; Gosposvetsko polje). U 8. st. Karantanci se u borbi protiv Avara i Franaka povezuju s Bavarcima, ali su naposljetku potpali pod franačku vlast. Usporedno s tim teče proces pokrštavanja i feudalizacije. Nakon uključivanja Slovenije u njem. državu dovršilo se oblikovanje feud. društva (11. st.), oblikovale su se pov. pokrajine (Kranjska, Štajerska, Koruška, Gorica), došlo je do priljeva njem. doseljenika, jezične asimilacije plemstva i do smanjenja slov. etničkoga prostora. Nakon vladavine različitih feud. rodova, pod vlašću Habsburgovaca (13–16. st.) okupio se gotovo ukupan slov. prostor. Od 15. do 18. st. niz seljačkih buna. S reformacijom je započelo oblikovanje slov. naroda, a počeo se izgrađivati i slov. knjiž. jezik (P. Trubar) kao sredstvo povezivanja i podloga za budući nar. preporod. S gospodarskim razvojem u 18. st. (Marija Terezija) raspada se feud. sustav, a s prosvjetnim napretkom razvija se i slov. samosvijest. Taj je razvoj pojačan za napoleonskih ratova (Ilirske provincije, Kraljevstvo Ilirija) te u prvoj pol. 19. st. dolazi do nar. preporoda (V. Vodnik, F. Prešeren). 19. st. doba je otpora germanizaciji i borbe za ravnopravnost slov. jezika. Na prijelazu u 20. st. vlada velika gospodarska kriza (do 1900. iselilo se o. 250 000 Slovenaca). Zbog njem. pritiska Slovenci se sve više oslanjaju na ostale južne Slavene. 29. 10. 1918. S. se (zajedno s Hrvatskom) odvojila od Austro-Ug. Monarhije i 1. 12. ušla u Kraljevinu SHS, ali bez Primorja i dijela Koruške. Unatoč centralističkom pritisku, neke slov. stranke podupiru režim u Beogradu. U ratu 1941. Njemačka je zauzela Gorenjsku i Štajersku, Italija Z dio Slovenije (Ljubljanska provincija), Mađarska Prekmurje. Već od 1941. organziran je antifaš. otpor (u njemu osim komunista, sudjeluju kršćanski socijalisti, lijevo krilo »Sokola«, predstavnici slov. kulture) koji se ubrzo povezao s partiz. pokretom u Hrvatskoj i BiH. Istodobno se stvaraju kvislinške formacije Bele garde. Nakon kapitulacije Italije u rujnu 1943. slov. primorje priključeno je Sloveniji, ali ubrzo Nijemci zauzimaju Ljubljanu. Nakon kapitulacije Njemačke i obnove Jugoslavije (1945) S. je postala jednom od njenih republika. S raspadom SFRJ 1991. proglašena je neovisnost; slijedila je intervencija jugosl. vojske koja se nakon sedmodnevnih sukoba povukla. 1992. S. je međunar. priznata i postaje član UN-a. 1990–2002. predsj. je bio M. Kučan, a 2002–07. J. Drnovšek. Od 2004. članica je Europske unije i NATO-a. Od 2008 do poč. 2012.. premijer je bio Borut Pahor (predsj. Socijaldemokratske stranke), potom je premijer Janez Janša.