Slavonija

Slavonija, geogr. i pov. regija u SI dijelu Hrvatske, između Save i Drave, od Z ogranaka Papuka i Psunja na Z do Z ruba Fruške gore na I; o. 14 500 km², o. 1 mil. st. Najveći dio S. obuhvaćaju nizine u porječju Save i Drave s Požeškom kotlinom u središtu, a okružuju je planine Papuk, Psunj (984 m), Požeška gora i dr. I dijelovi obuhvaćaju ravnice i lesne zaravni, a Z i sr. gore i pobrđa. Klima umjereno kontinentalna. Veći gradovi: Osijek, Slavonski Brod, Vinkovci, Vukovar, Požega. Poljodjelstvo (žitarice, ind. bilje), voćarstvo, vinogradarstvo. Stočarstvo (goveda, svinje), slatkovodno ribarstvo. Iskorištavanje hrastovih šuma. Ležišta nafte i prirodnoga plina. Drvna, kem., tekst., prehr. industrija. Pov. pokrajina S. u užem se smislu prostirala između Drave, Save i Velike Kapele (Gvozda); u 10. st. tim su se nazivom označivale sve zemlje u unutrašnjosti Balkanskoga poluotoka, a u 13–14. st. pod njim se podrazumijeva područje od Istre do Rodopa i od Jadranskoga mora do Dunava. Naziv potječe od lat. riječi Sclavonia, a ona je označivala zemlju nastanjenu Slavenima (Sklavinija, Slavnija, Slovinje, Slovinska). Na području Slavonije živjela su ilir. plemena; u 4. st. pr. Kr. doselili su se Kelti; krajem 1. st. pr. Kr. osvojili su je Rimljani i uključili u provinciju Panoniju, od 297. u sastavu je Savske Panonije, a nakon podjele Carstva 395. pripala je Zapadnorimskomu Carstvu. U 5. st. u Slavoniju su prodrli Huni, od 453. u vlasti je Istočnih Gota, 527. Langobarda, 568. Avara, u 6. st. naseljuju je Hrvati (Slaveni), krajem 8. st. pokorili su je Franci. Protiv franačke vlasti 819–822. pobunio se Ljudevit Posavski, 827. zauzeli su je Bugari, a 838. ponovno je pod vlašću Franaka, koji su je uključili u Donju Panoniju. Donjopanonsku kneževinu uništili su 896. Ugri osvojivši krajeve S od Drave, a njihovo daljnje širenje na Slavoniju (kako se naziva područje panonske kneževine) zaustavio je hrv. knez Tomislav. Pod vlast ug. kraljeva S. je došla o. 1100, a u njihovo ime njome najprije vladaju banovi, a potom vojvode. 1240. počinje se nazivati kraljevstvom i ima svoga bana, sabor, novac i od 1496. grb; zakonodavno i upravno do sred. 16. st. ostala je odijeljena od Hrvatske, s kojom je od 1476. imala zajedničkoga bana. Tijekom 16. i 17. st. najveći dio Slavonije zaposjeli su Osmanlije, a na slobodnom dijelu uspostavljena je vlast Ratne dvorske komore, dok je od područja uz Savu 1702. formirana Vojna krajina. S. je bila podvrgnuta Ugarskoj dvorskoj komori, 1745. obnovljene su županije Virovitička, Požeška i Srijemska, koje su nakratko bile podvrgnute Hrvatskomu saboru, ali od 1751. šalju svoje zastupnike u Ugarski sabor. S. je bila jedan od povoda hrv.-ug. ratu 1848. Hrv.-ug. nagodbom 1868. i ukinućem Vojne krajine 1881. u cijelosti je ujedinjena s Hrvatskom. 1918. ušla je u sastav Kraljevine Srba, Hrvata i Slovenaca, 1929. dio je Savske banovine, a 1939. sporazumom Cvetković–Maček ušla je u Banovinu Hrvatsku. Za II. svj. rata 1941–45. bila je u sastavu NDH, 1945–91. dio je Hrvatske kao jugosl. federalne jedinice. U agresiji jugosl. vojske i srp. paravojnih postrojbi poč. Domovinskoga rata 1991–92. teško je stradala, mnogi su gradovi i sela razoreni, stotine tisuća Hrvata prognano. Akcijom hrv. snaga (»Bljesak«) u svibnju 1995. oslobođeno je područje zapadne Slavonije, dok je na području istočne Slavonije, Baranje i zapadnoga Srijema započela mirna reintegracija (u skladu s Erdutskim sporazumom), koja je dovršena poč. 1998.