Sjedinjene Američke Države

Sjedinjene Američke Države (akr. SAD; United States of America, akr. USA), država u Sjevernoj Americi; 9 526 468 km² (s Velikim jezerima), 308 745 538 st. Sastoji se od 50 sav. država i 1 sav. distrikta. Po površini četvrta država u svijetu. Gl. grad Washington; veći gradovi: New York, Los Angeles, Chicago, Houston, Philadelphia, San Diego, Detroit, Dallas, Phoenix, San Antonio. Sastoji se od nižega dijela na I i planinskoga dijela na Z; I dio obuhvaća obalnu nizinu uz Atlantski ocean, gorje Appalachian (2045 m) i središnju nizinu između Stjenjaka (Rocky Mountains) na Z i gorja Appalachian na I. Planinski dio sastoji se od Stjenjaka na I i Z Kordiljera (Aljasko [6194 m], Primorsko, Kaskadsko gorje i Sierra Nevada) na Z; između njih su kotline i visoki ravnjaci (Kolumbijski ravnjak, Great Basin i ravnjak Colorado). Klima u najvećem dijelu kontinentalna, oko Meksičkoga zaljeva suptropska, u planinskom pojasu na Z planinska, a u primorju Tihoga oceana oceanska. Količina oborina smanjuje se od Atlantskoga oceana i Meksičkoga zaljeva (1500–1000 mm) prema podnožju Stjenjaka (300 mm); na oceanskoj strani planinskoga pojasa na Z padne 2000–3000 mm, a na Stjenjaku 800 mm. Sa S puše hladni vjetar norther, odn. vrlo hladan blizzard, a sa Stjenjaka topao i suh chinook, sličan alpskom fenu. Rijeke pripadaju slijevu Atlantskoga oceana (Connecticut, Hudson, Delaware, Potomac, St. Lawrence), Meksičkoga zaljeva (Mississippi s Missourijem, Alabama, Brazos, Rio Grande), Tihoga oceana (Yukon, Columbia, Colorado, Sacramento). Velika jezera veže s Atlantskim oceanom rijeka st. Lawrence (St. Lawrence Seaway). S krajevi SAD-a pokriveni su crnogoričnim šumama, sr. i J dio gorja Appalachian listopadnim šumama. U sr. nizini travnate stepe (prerije), koje prelaze u pustinjske stepe i pravu pustinju (Mojave s Dolinom smrti – Death Valley). Stjenjak i Primorsko gorje obrasli su crnogoričnim šumama, sjever Aljaske tundrama, a Florida suptropskom vegetacijom. Stanovništvo: bijelci (76%), crnci (12%), Latinoamerikanci (9%) i dr. Među mnogim sveuč. ističu se Columbia (New York), University of California (Berkeley, Los Angeles), Yale (New Haven), University of Chicago, Harvard, Princeton. U proizvodnji i izvozu hrane SAD je na prvom mjestu u svijetu. Obradiva zemlja zasijana je najviše kukuruzom, manje pšenicom, raži, zobi, ječmom, rižom, prosom i krumpirom. Od ind. bilja najviše se uzgajaju pamuk, duhan, šećerna trska i repa, hmelj, ricinus i kikiriki. Vinova loza i agrumi uspijevaju u Californiji, a ostalo voće u J i I sav. državama. U stočarstvu je na prvom mjestu uzgoj goveda; velike su klaonice u gradovima Omaha, St. Louis, Milwaukee, Cincinnati i dr. Ribarstvo je među prvima u svijetu. Najbogatija su ležišta ugljena u gorju Appalachian, nafte u Texasu, Aljasci, Californiji i Louisiani, a prirodnoga plina u Texasu i Louisiani. Ležišta željezne rude nalaze se oko jezera Superior i u Alabami. Golema je proizvodnja bakra (2. u svijetu), olova (2. u svijetu), boksita, cinka (1. u svijetu), srebra, uranija, molibdena, zlata, vanadija, volframa, mangana, antimona, nikla i sumpora. Vodeće privredne grane jesu elektronička, farmaceutska, optička, zrakoplovna, kem., automobilska i metalna ind. Čeličane su u gradovima Pittsburgh, Chicago, Buffalo i dr.; proizvode se lokomotive i turbine (Philadelphia), poljoprivr. i tekstilni strojevi (Worcester), želj. materijal i vagoni (Chicago), kuglični ležaji, šivaći strojevi, automobili (Detroit, Cleveland, Indianapolis i dr.), zrakoplovi (Seattle, Los Angeles, San Diego), pneumatici (Acron i Los Angeles). Simbol je nove am. industrije Silicijska dolina (Silicon Valley) u Californiji s proizvodnjom elektronike. Gl. su brodogradilišta Quincy, Kearny, Newport News, Camden, New Orleans, San Francisco, Los Angeles, Buffalo, Sparrows Point. Ind. pamuka razvijena je na atlantskoj strani (Alabama, Main), kem. ind. oko Meksičkoga zaljeva, a elektrokem. oko Niagare. Najveće su luke u Meksičkom zaljevu Houston, Baton Rouge i New Orleans, na Atlantiku New York, Philadelphia, Baltimore, a na Pacifiku Los Angeles, Valdez, Long Beach; za izvoz pamuka luke su New Orleans i Galveston. SAD imaju više od 800 velikih zračnih luka, od kojih su najprometnije O’Hare (Chicago), Dallas–Fort Worth, Los Angeles, San Francisco, Atlanta, J. F. Kennedy (New York). – Drži se da su sjevernoam. kontinent otkrili Vikinzi o. 1000. god., međutim, njegovo postojanje poznato je Europi tek nakon Kolumbova putovanja 1492. Na području današnjega SAD-a živjelo je tada vjerojatno o. 1,5 mil. Indijanaca. Španjolci su počeli kolonizaciju u 16. st. (Florida, Texas, Z obala). Francuzi su istraživali područje od Velikih jezera, duž Mississippija do Louisiane. Prvo engl. naselje osn. je 1607. u Virginiji (Jamestown). Prva veća skupina engl. iseljenika (puritanci) došla je u Novu Englesku 1620. i osnovala Plymouth. Uz znatnu većinu Engleza, među prvim su doseljenicima Nizozemci. Do prve pol. 18. st. osnovano je 13 kolonija (Virginia, Massachusetts, New Hampshire, Maryland, Connecticut, Rhode Island, North i South Carolina, New York, Delaware, New Jersey, Pennsylvania i Georgia), a broj iseljenika koji napuštaju eur. zemlje zbog polit. i vjerskih progona neprekidno raste, te broj stanovnika do 1775. iznosi već o. 2,5 mil. Ekonomija se zasniva na poljoprivredi, os. na J, gdje na plantažama pamuka i duhana rade robovi crnci, dovedeni iz Afrike, dok su Indijanci bili potisnuti na Z. Sukobljavanje brit. i franc. interesa (Kanada i Louisiana) u Novom svijetu dovelo je u 18. st. do niza ratova koji su završili Pariškim mirom 1763. Britanija je dobila Kanadu, područje I od Mississippija i Floridu (od Španjolske). Neugrožene od Francuske i Indijanaca te jačajući ekonomski, kolonije postaju sve manje ovisne o matici zemlji. Pokušaj Britanije da fiskalnim i restriktivnim mjerama zakoči njihov ekon. razvoj podređujući ga svojemu interesu izazvao je snažan otpor kolonista. Do organizirane pobune došlo je 1773, kad je brit. vlada dala Istočnoindij. kompaniji monopol na uvoz čaja, a am. kolonisti u Bostonu bacili su tovar čaja s engl. broda u more (događaj poznat kao »Bostonska čajanka«). Suprotstavljajući se represivnim mjerama brit. uprave, kolonije su sazvale Kontinentalni kongres (1774, Philadelphia), 1775. povele rat za neovisnost protiv brit. krune. 4. 7. 1776. Kongres je objavio Deklaraciju neovisnosti. 1777. dio brit. snaga kapitulirao je kraj Saratoge, a 1781. Amerikanci (uz koje se borio i franc. ekspedicijski korpus) pod zapovjedništvom G. Washingtona prisilili su brit. vojsku na konačnu kapitulaciju kraj Yorktowna. Trinaest kolonija proglasilo se Sjedinjenim Državama Amerike, a Velika je Britanija mirom u Versaillesu 1783. priznala njihovu neovisnost. 1787. usvojen je federalni ustav, a G. Washington izabran za predsj. SAD-a (1789–97). Već u početku iskristalizirale su se dvije polit. stranke: federalisti (pristaše snažne centralne vlasti, s Alexanderom Hamiltonom na čelu, predstavnici krupnih imovinskih interesa, a u vanjskoj politici probritanski raspoloženi) i antifederalisti (zastupnici suverenosti država članica i protivnici centralizma, pod vodstvom Th. Jeffersona, predstavnici širih demokr. slojeva, koji simpatiziraju Franc. revoluciju). Za predsj. Jeffersona (1801–09) SAD je znatno povećao svoje područje otkupivši 1803. od Francuske Louisianu. Pomor. suparništvo s Britanijom izazvalo je 1812. rat koji je nakon neodlučna ishoda završio mirom u Gentu 1814. Za predsj. J. Monroea (1817–25) otkupljena je 1819. Florida od Španjolske i proglašena Monroeova doktrina (1823). Aneksija Texasa 1845. izazvala je rat s Meksikom (1845–48), nakon čega je SAD povećao svoj teritorij New Mexicom i Californijom, proširivši se do Tihoga oceana. Suprotnosti između robovlasničkoga Juga i industrijaliziranoga Sjevera u međuvremenu se sve više zaoštravaju, a kad je za predsj. 1860. izabran A. Lincoln, odlučni protivnik ropstva, J države odcjepljuju se od Unije, te 1861. započinje Američki građanski rat. Pod vodstvom A. Lincolna, koji je 1863. ukinuo ropstvo, rat je završio 1865. pobjedom Sjevera. No na J crnci, iako formalno slobodni, postaju žrtvama rasističke diskriminacije i progona (→ Ku-Klux-Klan). 1867. SAD je povećao svoj teritorij kupivši od Rusije Aljasku za 7,2 mil. dolara. U tri desetljeća nakon građ. rata SAD je postao prva ind. zemlja svijeta. Nakon rata protiv Španjolske (1898) anektirao je Havaje, Puerto Rico, Filipine, Guam, učvrstio se na Kubi i nametnuo »politiku otvorenih vrata« u Kini. Imperijalizam SAD-a os. dolazi do izražaja za predsj. Th. Roosevelta (1901–09), koji provodi politiku »velike batine« (big stick) intervenirajući u cijelom nizu država Latinske Amerike. Otvaranjem Panamskoga kanala 1914. SAD postaje istaknuta svj. sila sa stanovništvom koje je (uz veliko useljavanje) naraslo na 92 mil. ljudi. U I. svj. ratu, isprva neutralan, postaje za sile Antante arsenal oružja i sirovina, a 1917. izazvan njem. podmorničkim ratom, stupa u rat i pridonosi pobjedi Antante te pod predsj. T. W. Wilsonom (1913–21) ima odlučnu ulogu na mirovnoj konferenciji u Versaillesu. Odbivši pristupiti Ligi naroda, pod predsj. Warrenom G. Hardingom (1921–23), C. Coolidgeom (1923–29) i H. C. Hooverom (1929–33) SAD provodi izolacionističku politiku. Snažan gospodarski razvoj za ratnih i poratnih god. prekida 1929. razdoblje teške gospodarske krize. Posljedice krize (o. 10 mil. nezaposlenih) počinje ublažavati predsj. F. D. Roosevelt (1933–45) politikom New Deala i reformama na području privrede, radničkoga zakonodavstva i financija; s njim prestaje izolacionizam SAD-a. Sa zemljama Latinske Amerike uspostavljeni su dobrosusjedski odnosi, evakuirani su Haiti, Nikaragva, Kuba, priznata neovisnost Filipina. Uočivši opasnost koja prijeti svijetu od sila Osovine, Roosevelt osuđuje »vladavinu terora i međunar. bezakonja«. Iako isprva neutralan, u II. svj. ratu SAD podupire Veliku Britaniju u borbi protiv Hitlerove Njemačke i faš. Italije (→ Zakon o zajmu i najmu; Atlantska povelja), a nakon jap. napada na Pearl Harbor (7. 12. 1941) i sam ulazi u rat protiv sila Osovine. SAD ima odlučnu ulogu u likvidaciji osovinskih snaga u S Africi, invaziji Italije i otvaranju druge fronte u Normandiji te u operacijama na Pacifiku. Stvorivši A-bombu, upotrijebio ju je protiv Japana i prisilio ga na kapitulaciju. Nakon rata SAD ostaje svj. velesila; nakon smrti F. D. Roosevelta, 1945–53. predsj. je bio H. Truman. U drugoj pol. 1940-ih pogoršani su odnosi sa SSSR-om (→ hladni rat); SAD je suzbijao širenje sovj. utjecaja u srednjoj Europi, Grčkoj, Iranu i dr., nastojeći istodobno očuvati i proširiti vlastito interesno područje (jača savezništva u zapadnoj Europi, Latinskoj Americi, Bliskom istoku, jugoistočnoj Aziji i dr.). 1947–48. pokrenut je program ekon. pomoći eur. zemljama (tzv. Marshallov plan). 1949. SAD potiče stvaranje NATO-a, 1950. angažira se u Korejskom ratu. 1953–61. predsj. je bio D. D. Eisenhower. Poduprt je drž. udar u Iranu (1953) i Gvatemali (1954), pobuna na Tibetu (1956–59) i dr. Za mandata predsj. J. F. Kennedyja (1961–63) vršeni su pritisci na Kubu i dodatno zaoštreni odnosi sa SSSR-om; započinje veći am. voj. angažman u Indokini koji će prerasti u Vijetnamski rat. 1963–69. predsj. je bio L. B. Johnson, a 1969–74. R. Nixon. Poč. 1970-ih započinje normalizacija odnosa s Kinom (SAD nastavlja voj. pomagati Tajvan), 1973. SAD podupire drž. udar u Čileu, Izrael u ratu s Egiptom i Sirijom te okončava Vijetnamski rat. 1974–77. predsj. je bio G. R. Ford, a 1977–81. J. E. Carter. SAD 1978. posreduje u izr.-egip. mirovnim pregovorima. Od kraja 1979, nakon sovj. voj. intervencije u Afganistanu podržava islamističke i dr. pobunjenike. Revolucija u Iranu 1979. za SAD je značila gubitak važnoga regionalnog uporišta (od 1980. podupire Irak u ratu protiv Irana). Za mandata predsj. R. W. Reagana (1981–89) pokušava se srušiti ljevičarski režim u Nikaragvi; am. vojska intervenira na Grenadu (1983), zrakoplovima napada Libiju (1986). Odnosi sa SSSR-om poboljšavaju se s dolaskom na vlast M. Gorbačova; 1987. SAD i SSSR potpisuju sporazum o uklanjanju nuklearnih raketa srednjega i kratkoga dometa. 1989–93. predsj. je bio G. H. Bush. Krajem 1989. SAD vojno intervenira u Panami, 1991. sa saveznicima napada Irak (Zaljevski rat). Poč. 1990-ih nakon sovj. raspada SAD dominira svj. politikom; voj.-polit. je angažiran na području bivše Jugoslavije, Bliskom istoku, Korejskom poluotoku i dr. S Kanadom i Meksikom 1992. zaključen je sporazum o slobodnoj trgovini (NAFTA). 1993–2001. predsj. je bio W. J. Clinton. Širenjem NATO-a ojačan je am. utjecaj u Europi; 1995. SAD posreduje u zaključivanju Daytonskog sporazuma, 1999. predvodi ograničene napade NATO-a na Srbiju i Crnu Goru. G. W. Bush izabran je za predsj. 2001. i 2004. Nakon terorističkog napada Al Qaide 2001. SAD vojno intervenira u Afganistanu; 2003. sa saveznicima napada Irak. Od 2009. predsj. je B. Obama. I 2000-ih SAD ostaje predvodnik NATO-a; održava voj. prisutnost u više zemalja širom svijeta te ratuje u Afganistanu (2010. am. borbene snage povučene su iz Iraka). 2011. SAD sudjeluje u voj. intervenciji Zapadnih zemalja u Libiji.