Sicilija

Sicilija (tal. Sicilia), otok u Sredozemnom moru, Italija; 25 708 km², 5 013 081 st. Gorovit otok, najviši vrh aktivni vulkan Etna (3323 m). Klima sredozemna; najveća rijeka Simeto. Poljoprivreda (žitarice, vinova loza, agrumi, masline); u stočarstvu ovce. Ležišta sumpora i nafte. Rafinerije nafte; metalna, tekst., kem., prehr. ind. Turizam. Upravno središte Palermo. Veći gradovi: Catania, Messina, Siracusa. Od kraja 2. tisućljeća pr. Kr. starosjedioce Sikane potiskivali su Sikuli i Elimljani, a poslije Feničani. Grci su 8–6. st. pr. Kr. na otoku osnovali kolonije (Sirakuza, Gela), koje su od 6. st. pr. Kr. ratovale s Kartažanima. Nakon poraza Kartage u Prvom punskom ratu (241. pr. Kr.) S. je postala rim. provincija, žitnica Rimskoga Carstva. Pod vlašću Vandala i Gota od 5. st., Bizanta od 535, Arapa 827. Pošto su je osvojili Normani 1061–91, S. je bila (1130–1282) u drž. zajednici s Napuljem (Kraljevstvo Obiju Sicilija). Pod Hohenstaufovcima je 1194–1268, zatim pod Anžuvincima, koji su zbačeni u »Sicilijanskoj večernji« 1282. Nakon dugogodišnje aragonske te španj. uprave u rukama je savojskih vojvoda (1713), potom Habsburgovaca. Za vlade španj. Burbonaca S. je opet ujedinjena s Napuljem s kojim tvori Kraljevstvo Obiju Sicilija (1735–1860), koje je 1860. zaposjeo Garibaldi te priključio Italiji 1861. U II. svj. ratu S. je poprište borbi nakon savezničkoga desanta 1943. Talijanskim ustavom 1947. postala je jednom od autonomnih pokrajina.