Sibir

Sibir, dio S Azije između Urala na Z i Tihoga oceana na I; o. 10 mil. km² (1/4 az. kopna). Pripada Rusiji, osim maloga dijela na JZ (Kazahstan). Na Z je pretežito ravnica, na I visočje. Klima kontinentalna; zime vrlo hladne (apsolutni minimum –72,2 °C). Na S su tundre, na J tajga i stepa. Najnaseljeniji stepski krajevi (Rusi, Neneci, Burjati, Jakuti, Čukči i dr.). Veliko rudno bogatstvo (ugljen, nafta, prirodni plin, dijamanti, željezo). Rijeke: Ob, Jenisej, Lena, Angara. Veliki hidroenergetski sustavi i jaka ind. U J dijelu transsibirska željeznica. Gradovi: Novosibirsk, Omsk, Irkutsk, Krasnojarsk. Od III. st. nastavala su ga sajansko-altajska plemena, koja su u 2. st. pr. Kr. pokorili Huni; u 6. st. nastao je Turkijski Kaganat; u 13. st. mongolska država; nakon raspada Zlatne Horde dio Sibirskoga, potom Kazanjskoga Kanata, od 1555. pod vrhovnom vlašću Rusije; rus. prodor u S. počinje pohodom kozačkoga atamana Jermaka 1581, koji su osobito potpomogli rus. trgovci Stroganovi; sred. 17. st. rus. vlast proteže se do Amura i Ohotskoga mora, a u drugoj pol. 19. st. do Sjevernoga ledenog mora i Tihoga oceana; tada su u sastav Rusije uključena i neka područja koja je svojatala Kina. 1891–1916. izgrađena je Transsibirska željeznica. Tijekom 19. i 20. st. zemlja progonstva i zatočenja polit. protivnika, os. za Staljinova režima, kad se osnivaju radni logori.