Šibenik

traži dalje ...

Šibenik, grad i luka u istoimenom zaljevu, S Dalmacija; središte Šibensko-kninske županije i sjedište Šibenske biskupije; 37 060 st. Leži nedaleko od utoka Krke u more, na Jadranskoj magistrali i uz želj. prugu. Nekad važno ind. središte; ind. lakih metala (aluminij), tekst. i prehr. proizvoda. Kulturni i kupališni turizam. U blizini nac. parkovi Krka i Kornatski otoci. Tvrđave: Sv. Ana, Sv. Ivan, Šubićevac i Sv. Nikola (16. st.). Gotičko-renesansna katedrala sv. Jakova iz 15–16. st. s radovima Jurja Dalmatinca i Nikole Firentinca (pod zaštitom UNESCO-a, 2000). Arheološki muzej. Međunar. dječji festival. Prvi se put spominje 1066. u hrv. vlasti. U sr. vijeku pod vlašću hrv.-ug. vladara, Bizanta, Venecije, okolnih hrv. velikaša i Bosne te ponovno Venecije od 1412. U 15. st. istaknuto humanističko središte (J. Šižgorić). Nakon pada Venecije 1797. u sastavu Habsburške Monarhije do 1918 (s prekidom za franc. uprave 1805–13); 1918. ušao u sastav Države SHS; za II. svj. r. pod tal. i njem. okupacijom do 1944. Za Domovinskoga rata (1991–95) teško stradao u napadima srp. snaga.

članak preuzet iz tiskanog izdanja 2012.

Citiranje:

Šibenik. Hrvatski opći leksikon (2012), mrežno izdanje. Leksikografski zavod Miroslav Krleža, 2025. Pristupljeno 3.4.2025. <https://hol2.lzmk.hr/clanak/sibenik>.