Salomonski Otoci

Salomonski Otoci, otočna država u Z dijelu Tihoga oceana; 28 400 km², 511 000 st. Gl. grad Honiara (otok Guadalcanal). Država obuhvaća veći dio istoimenoga otočja; gl. otoci: Choiseul (6850 km²), Guadalcanal (6475 km²), Santa Isabel (5840 km²), Malaita (5000 km²), San Cristóbal (3188 km²), New Georgia. Otoci su vulkanskoga podrijetla; mnogobrojni atoli. Ekvatorska i trop. klima; sr. godišnja temp. o. 27 °C; padaline o. 3000 mm. Pod šumama o. 90% teritorija. Stanovništvo: Melanezijci (94%), Polinezijci (4%), Mikronezijci, Europljani, Kinezi; službeni jezik engleski. Kokosova i uljna palma, kakaovac, riža, tropsko voće. Stočarstvo; ribarstvo (tunj); šumarstvo (izvoz drva). Ležišta fosfata, zlata, srebra, boksita, bakra. Prehr. i drvna ind. Turizam. 1568. otkrivaju ih španj. pomorci. Sjeverni otoci bili su njem. protektorat od 1885. do 1900, kad su ustupljeni Velikoj Britaniji (od 1899. otoci Bougainville i Buka dio su Njemačke Nove Gvineje); od 1893. Južni otoci u sastavu su Britanskoga zapadnopacifičkoga teritorija. U II. svj. ratu zauzima ih Japan (1942–43), a potom SAD (1943–44). Nakon rata obnovljena je brit. uprava. Samouprava od 1976, neovisnost od 1978. Peter Kenilorea premijer je 1978–81. i 1984–86. Poč. 1990-ih S. O. od Papua Nove Gvineje potražuju otok Bougainville. Etnički sukobi na Guadalcanalu (od 1999) okončani su 2003. uz pomoć austral. mirovnih snaga. Nakon izbora 2006. nemiri su u Honiari (napadi na utjecajnu kin. zajednicu). Od 2010. premijer je Danny Philip.