Ruanda

Ruanda, država u sr. Africi; 26 338 km², 9 721 000 st. Gl. grad Kigali. Sastoji se od visoravni koje se spuštaju prema Z u središnju afr. udolinu jezera Kivu. Na SZ je vulkanski planinski masiv Virunga (Karisimbi, 4507). Klima ekvatorska. Gl. rijeka Kagera. Niži dijelovi pod vlažnom, viši pod kserofitnom tropskom šumom; ravnjaci pod savanama; duž rijeka galerijske šume. Stanovništvo: Hutu (85%), Tutsi (14%) i Twa (1%). Službeni jezici ruandski (kinjaruanda), francuski i engleski. Sveuč. (Butare). Zemljoradnja (batate, manioka, proso, sirak, čaj, kava, kikiriki), stočarstvo (goveda, koze, ovce), ribarstvo (na jezeru Kivu). Ležišta prirodnoga plina; iskorištavanje kositra i volframa. Međunar. zračna luka Kigali. – Starosjedioce (pleme Hutu [Bahutu] iz roda Bantu) pokorili su u 16. st. nomadski Tutsi (Vatutsi), koji su kao feudalci zavladali Ruandom i susjednim Burundijem. 1890. obje su zemlje došle pod upravu Njemačke Istočne Afrike. Za I. svj. r. (1916) Belgijanci su zaposjeli ovo područje (→ Ruanda-Urundi) i održali premoć do 1962. Polit. nadmoć Tutsija okončana je u sukobima 1959–61 (ubijeno je više tisuća Tutsija a o. 150 000 ih je izbjeglo); nakon izbora krajem 1960. na vlast dolazi Grégoire Kayibanda (vođa Pokreta za oslobođenje Hutua), 1961. postaje predsj. republike (svrgnut je kralj Kigeri V.). 1962. proglašena je neovisnost; 1964. ukinuta je ekon. unija s Burundijem. Drž. stabilnost narušavale su pobunjeničke skupine iz redova Tutsija. 1973. voj. udarom vlast preuzima general Juvénal Habyarimana; uspostavlja autoritarni jednostranački sustav (biran je za predsj. 1978. i 1983). Sred. 1980-ih izbjegli Tutsiji u Ugandi osnivaju Ruandski patriotski front (RPF) koji 1990. započinje borbu u Ruandi. 1992. postignuto je primirje pod nadzorom UN-a, te sporazum o podjeli vlasti na etničkoj osnovi. Nakon što je 1994. u zrakoplovnoj nesreći poginuo predsj. J. Habyarimana, obnovljeni su etnički sukobi (ubijenih je bilo više od 500 000, najviše Tutsija; izbjeglih je bilo o. 2 mil., pretežno Hutua); vlast preuzima RPF. U drugoj pol. 1990-ih djeluju pobunjeničke skupine Hutua; R. podupire pobunu Tutsija u Zairu (1997. pomaže uspostavljanje novoga zairskoga, tj. kongoanskoga režima). Od 2000. predsj. je Paul Kagame (vođa RPF-a; reizabran je 2003. i 2010). Etničke napetosti održane su i poč. 2000-ih.