punski ratovi

punski ratovi (prema lat. Poeni: Punjani, Kartažani), tri rata između Kartage i Rima za premoć na Sredozemlju. U Prvom punskom ratu (264–241. pr. Kr.) pobijedili su Rimljani u pomor. bitkama kraj Mila 260. pr. Kr. i Eknomosa 256. pr. Kr. Nakon pomor. pobjeda Kartažana kraj Drepana (249. pr. Kr.) i Lilibeja, Rim je odlučnom pobjedom kraj Egada 241. pr. Kr. dobio rat i stekao Siciliju. U Drugom punskom ratu, zvanom i Hanibalski rat (218–201. pr. Kr.), kartaški vođa Hanibal prešao je Alpe, prodro u Italiju i teško porazio Rimljane kraj Trazimenskoga jezera (217. pr. Kr.) i Kane (216. pr. Kr.), ali ga je, kad se vratio u Afriku, porazio Scipion Afrički u odlučnoj bitki kraj Zame (202. pr. Kr.). Kartaga se morala odreći Hispanije, sredozemnih otoka i Numidije. Treći punski rat (149–146. pr. Kr.) poveo je Rim zbog sporova svojega numidijskoga saveznika kralja Masinise s Kartagom, a na poticaj Katona Starijega (→ ceterum censeo). Nakon trogodišnje opsade Kartaga je potpuno razorena, a njezin teritorij pretvoren je u provinciju Afriku.