Pula
traži dalje ...Pula, luka i najveći grad Istre; 58 594 st. Smještena na obali dubokoga zaljeva na JZ Istre. Brodogradnja (Uljanik); ind. (proizvodnja laboratorijskoga stakla, građev.). Prometno čvorište; zračna luka. Razvijen turizam. Arheološki i povijesni muzej Istre. Festival hrvatskoga filma; sajam knjiga; zvjezdarnica. Ostatci iz rim. doba: slavoluk Sergijevaca, Augustov hram (1. st.), Arena (1–2. st.); katedrala, romaničko-gotička crkva sv. Franje (14. st.). – U 5. st. pr. Kr. ilir. naselje, o. 46. pr. Kr. rim. kolonija Pietas Iulia. Od 533. pod biz. vlašću kao dio Ravenskoga egzarhata; 788. u franačkom posjedu. Od 1230. u posjedu akvilejskoga patrijarha; gradom dominirala obitelj Castropola (Sergijevci); 1331. potpala pod Veneciju. Epidemije kuge, malarije i ratna pustošenja 14–17. st. znatno smanjile broj stanovnika (u 18. st. manje od 1000 st.). Nakon pada Venecije 1797. pod austrijskom (1797–1805) i franc. upravom (1805–13); 1814. započelo stabilno razdoblje austr. vlasti do kraja I. svj. rata; grad se modernizirao, postao gl. luka austroug. mornarice. Rapallskim ugovorom 1920. potpala pod Italiju do 1943, kad su je okupirale njem. trupe; oslobođena 1945; mirovnim ugovorom 1947. i formalno pripala Jugoslaviji, tj. Hrvatskoj.
članak preuzet iz tiskanog izdanja 2012.
Pula. Hrvatski opći leksikon (2012), mrežno izdanje. Leksikografski zavod Miroslav Krleža, 2024. Pristupljeno 24.11.2024. <https://hol2.lzmk.hr/clanak/pula>.