pravaši

pravaši, popularni naziv za pristaše Stranke hrvatskog državnog prava (Stranka prava), koju su 1861. utemeljili A. Starčević i E. Kvaternik (zagovarali su uspostavu neovisne hrv. države), i za dr. stranke koje su iz nje proizašle ili se pozivaju na njezina načela. Nakon Rakovičke bune 1871. Stranka hrvatskog državnog prava bila je zabranjena do 1878. Stranačkim raskolom 1895. nastala je Čista stranka prava (od 1896. predvodio ju je J. Frank; po njemu i naziv »frankovci«) i Stranka prava (pod vodstvom F. Folnegovića) koja se 1903. s Neovisnom narodnom strankom ujedinila u Hrvatsku stranku prava (1905. pristupa Hrvatsko-srpskoj koaliciji). Čista stranka prava rješenje hrv. nac. pitanja vidjela je u trijalizmu Habsburške monarhije; 1908. iz stranke se izdvojio M. Starčević i osnovao Starčevićevu stranku prava, koja se zalagala za južnosl. ujedinjenje. Poč. 1900-ih djelovala je svepravaška organizacija za hrv. zemlje i BiH; rascijepila se 1913. S raspadom Austro-Ugarske i stvaranjem Kraljevstva Srba, Hrvata i Slovenaca 1918. Čista stranka prava preimenovana je u Hrvatsku stranku prava; zabranjena je uvođenjem diktature 1929, a dio članova u emigraciji osnovao je ustašku revoluc. organizaciju. S polit. demokratizacijom u Hrvatskoj 1990. osnovana je Hrvatska stranka prava (HSP), a poslije i druge njoj srodne stranke.