Perzija

Perzija, do 1935. službeni naziv za Iran. Iz svojega sjedišta u pokrajini Persis Perzijanci su o. 600. pr. Kr. prodrli u Elam. Prekinuvši dominaciju Medijaca 550. pr. Kr., Kir II. (559–529. pr. Kr.) ujedinio je Mediju i Perziju, osvojio Lidiju, maloaz. grč. gradove i Babilon. Njegov nasljednik Kambiz (529–522. pr. Kr.) proširio je vlast na Cipar, Feniciju i Egipat, a Darije I. (522–485. pr. Kr.) do Tracije, Makedonije, Kavkaza i Inda. Osvajačko doba perz. povijesti prekinule su grč. pobjede kraj Maratona 490. pr. Kr., Salamine 480. pr. Kr. i Plateje 479. pr. Kr. Oslabljenu državu srušio je Aleksandar Veliki 331. pr. Kr. Nakon njegove smrti P. je potpadala pod države Seleukida, Parta. Novoperzijsku (Sasanidsku) državu osnovao je 224. Ardašir I. (224–241). Krajem 3. st. dokrajčeni su ratovi s Rimom; 5. i 6. st. ispunjeno je borbama s Hunima, Turcima, Arapima i Bizantom. Sasanidska država dostignula je vrhunac moći u sred. 6. st. za vladara Hosroea I. Anuširvana. 634–651. pala je pod naletima Arapa i bila djelomično podvrgnuta kalifatu Omejida.