Peru

Peru, država na obali Tihoga oceana u Južnoj Americi; 1 285 216 km², 28 220 764 st. Gl. grad Lima. Veći gradovi: Arequipa, Callao, Trujillo. Sastoji se od uske obalne ravnice, Anda (Cordillera Occidental, C. Central i C. Oriental), visoravni Altiplana i zavale rijeke Amazone. Područje Anda (Huascarán, 6768 m) seizmički kraj; aktivni vulkan El Misti (5822 m). Gl. prijevoj Cerro de Pasco. Jak utjecaj hladne Humboldtove morske struje na klimu. U obalnom dijelu česte magle (garúas). Obalna ravnica pretežito polupustinja i pustinja. U zavali Amazone ekvatorska klima, na visoravnima polupustinjska; u Andama tri klimatska pojasa: vrući, umjereni i hladni. Rijeke: Marañón, Huallaga, Ucayali. Peruu pripada dio jezera Titicaca. Obalni dio ima kserofitnu vegetaciju, planinski krajevi i visoravni polupustinjsku i stepsku; padine Anda i zavala Amazone pod tropskim šumama. Stanovništvo: Indijanci (55%), mješanci (32%), bijelci (12%) i dr. Sveučilišta: Lima (osn. 1551), Arequipa (osn. 1827), Trujillo, Cuzco. Službeni jezici španjolski, kečuanski i ajmarski. Oko 3/4 obradivoga tla natapa se. Uspijevaju žitarice, povrće, voće. Uzgaja se pamuk, šećerna trska, riža, kava, kakaovac, koka, vinova loza, čaj, duhan. Stočarstvo (ovce, koze, konji, ljame, alpaka). Šume daju skupocjeno drvo (cedar, mahagonij, palisandar). U ribarstvu među vodećima na svijetu. Bogata ležišta i iskorištavanje nafte, prirodnoga plina, rude bakra, cinka, srebra, željeza, zlata, fosfata, vanadija, žive, guana, morske soli. Peruanska želj. pruga najviša na svijetu (do 4829 m). Gl. luka Callao. Međunar. zračna luka Jorge Chávez (kraj Lime). – Od 15. do 16. st. pod carstvom Inka. 1531. provalili su u zemlju Španjolci pod F. Pizarrom, koji je na prijevaru zarobio Inku Atahualpu i ubio ga (1533). Otpor Indijanaca svladan je tek 1572. U borbama za oslobođenje pod vodstvom J. de San Martína proglašena je 28. 6. 1821. neovisnost; posljednji otpor Španjolaca skršen je 1824. Rat sa Čileom zbog nalazišta salitre vođen je 1879–84. Diktator Augusto B. Leguía y Salcedo ugušio je ustanak Indijanaca 1924. Voj. hunte bile su na vlasti 1930-ih, 1948–50, 1962–63. i 1968–80. Civilna vlast obnavlja se od 1980, uz česte korupcijske i dr. afere. Pogranični sukobi s Ekvadorom bili su 1981. i 1995; spor je riješen 1998. Nestabilnost izaziva i djelovanje ljevičarskoga gerilskog pokreta Sendero Luminoso (u sukobima 1980–2000. poginulih je oko 69 000; masovno stradava seosko stanovništvo). 1990–2000. u više mandata predsj. je bio Alberto Fujimori (zbog korupcije 2009. osuđen na višegodišnji zatvor). 1985–90. i 2006–11. predsj. je bio Alan García; od 2011. predsj. je Ollante Humala.