Papua Nova Gvineja

Papua Nova Gvineja, država u Z dijelu Tihoga oceana; 462 840 km², 6 577 000 st. Gl. grad Port Moresby. Obuhvaća I dio otoka Nove Gvineje (o. 85% teritorija države), Bismarckove (New Britain, New Ireland, Admiralty) i Salomonske otoke (Bougainville, D’Entrecasteaux) te Koraljno more. Središnjim i I dijelom Nove Gvineje pruža se do 4509 m visoko gorje, a na S i J nizina. Otoci su ugl. vulkanskoga podrijetla, okruženi koraljnim formacijama. Klima je tropska monsunska. Šume prekrivaju 84% površine. Veće rijeke (Sepik, Fly) djelomično su plovne. Stanovništvo: Papuanci (84%), Melanezijci (15%) i dr. Službeni jezici hiri motu, tok pisin i engleski. Uzgaja se kava, kokosova palma, kakaovac, uljna palma, čaj, kikiriki, jam, taro, slatki krumpir. Stočarstvo (svinjogojstvo). Ribarstvo. Kopa se ruda bakra, zlato i srebro. Prehr., drvna, duhanska, cementna ind. Gl. morska i zračna luka Port Moresby. – I dio otoka Nove Gvineje zaposjele su Velika Britanija (1883–88) i Njemačka (1884–85); brit. dio, tzv. Britanska Nova Gvineja, ustupljen je 1906. Australiji (nazvan Teritorij Papua), njem. dio okupirala je 1914. Australija, koja je 1921. dobila mandat Lige naroda. Australija je 1949. od Teritorija Papue i bivšega njem. posjeda (koji je 1946. pod starateljstvom UN-a) stvorila zajedničko upravno područje Papua Nova Gvineja, koje je 1973. dobilo samoupravu. Od 1975. neovisna država (parlamentarna monarhija) i članica Commonwealtha. 1975–80, 1982–85. i 2002–11. premijer je bio Michael Somare. Sred. 1970-ih i tijekom 1990-ih separatistički gerilski pokret djelovao je na otoku Bougainville (autonomiju je imao 1976–90, ponovno od 2002). Od 2011. premijer je Peter O'Neill.