Panama

Panama, država u Srednjoj Americi na Karipskom moru i Tihom oceanu; 75 001 km², 3 322 576 st. Gl. grad Panamá, veći gradovi: David, San Miguelito, Colón. Unutrašnjost planinska, obalni pojas nizina. Na Z gorje Serranía de Tabasará (Barú, 3475 m); u I dijelu Cordillera de San Blas i Serranía del Darién. Otoci: Las Perlas na J, San Blas na S. Klima tropska i vlažna. Na planinskim pristrancima godišnje i do 3700 mm oborina. Rijeka Chagres ulijeva se u umjetno jezero Gatún u Panamskom kanalu. JZ dijelovi pod savanom, ostali pokriveni tropskim šumama; u obalnom području palme i mangrove. Stanovnici: mestici (o. 70%), bijelci, crnci, Indijanci, mulati. Na Z obali živi o. 80% od ukupnoga stanovništva, 54% u gradovima. Službeni jezik španjolski. Sveučilišta. Gl. grane privrede: zemljoradnja i trgovina. Uzgajaju se banane, šećerna trska, kakaovac, kava, riža, kukuruz, mahunarke, krumpir, manioka, kokosova palma. Stočarstvo (goveda, konji), ribarstvo, peradarstvo. Šume daju skupocjeno mahagonijevo drvo. Turizam. Veliku važnost za pomor. promet ima Panamski kanal. Gl. luke Puerto Armuelles, Balboa, Colón. Međunar. zračna luka Panamá. – Nakon dolaska španj. istraživača Rodriga de Bastidasa (1501) i K. Kolumba (1502) P. je postala španj. kolonijom, prvotno u sastavu potkraljevstva Peru (1542), potom potkraljevstva Nova Granada (1739). Nakon ukidanja španj. vladavine (1819) P. je dijelila sudbinu Kolumbije do 1903. Kad je Kolumbija odbila odobriti koncesije SAD-a na teritoriju Panamske prevlake, to je izazvalo spor, pa je SAD pomogao ustanak u Panami, koja je proglasila neovisnost 1903. SAD je dobio neograničeno pravo uporabe zone Panamskoga kanala, pravo eksteritorijalnosti i intervencije radi održavanja reda u Panami, a zonu je zaposjeo 1904. Nakon II. svj. r. i dalje pod utjecajem SAD-a. Uz česte formalne predsjedničke smjene, vlast je imalo vojno vodstvo. 1968–81. najveći polit. utjecaj imao je general O. Torrijos Herrera; 1977. sa SAD-om postiže sporazum o panamskom suverenitetu nad zonom Panamskoga kanala (SAD je nastavio tehničko upravljanje kanalskom zonom i zadržao pravo vojne intervencije u slučaju onemogućivanja plovidbe kanalom). General Manuel Noriega polit. je utjecajan 1983–89 (proganja pripadnike oporbe); nakon što je pogoršao odnose sa SAD-om (1989), on vojno intervenira i uspostavlja vlast blisku svojim interesima. Potkraj 1999. SAD je Panami prepustio upravljanje Panamskim kanalom te se vojno povukao iz njegove zone. 2004–09. izabrani predsj. bio je Martin Erasto Torrijos (sin O. Torrijosa Herrere). Od 2009. predsj. je Ricardo Martinelli.